Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio je na sjednici Vlade da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a budući umirovljenici jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištena tih sredstava pri odlasku u mirovinu.
Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine
Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.
"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine", kazao je Pavić na sjednici Vlade.
Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina.
Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.
Sljedeća kategorija su umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.
"Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj način ćemo drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim", rekao je Pavić.
"Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih. Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu", rekao je ministar.
Daljnji razvoj i jačanje drugog stupa
Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.
Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem.
Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.
"Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža", pojasnio je ministar.
Novim zakonom predlažu se lakši udžbenici i regulira njihova najveća cijena
Prijedlogom zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila u saborsku proceduru po prvi se puta definira najveća cijena i masa kompleta udžbenika po razredima.
"Ovo je važan zakon u sklopu obrazovne reforme jer omogućava kvalitetniju i jednostavniju proceduru samog odobravanja udžbenika, digitalnu transformaciju i rasterećenje u smislu mase i cijene te prevelikog obima činjenica koji u ovom trenutku učenici imaju u svojim udžbenicima", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi tri kilograma, odnosno od 10 do 15 posto prosječne mase učenika - sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za 5. i 6. razred pet kilograma, a za 7. i 8. razred šest kilograma.
Prema prijedlogu zakona, cijena udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi 10 posto, za 5. i 6. razred 12,5 posto, a za 7. i 8. razred 15 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj.
I cijena i masa udžbenika ovisili bi o broju sati predmeta u ukupnoj tjednoj satnici.
Zakonom će se dati mogućnost resornom ministru da otvara Katalog obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava svake godine za pojedine razrede i/ili programe što će omogućiti lakšu prilagodbu Kataloga stvarnoj potrebi za udžbenicima u osnovnim i srednjim školama.
Osigurava se i mogućnost nasljeđivanja tiskanih udžbenika koji nisu radnog karaktera, osim nižim razredima osnovne škole i to samo u predmetima gdje je to neophodno zbog razvoja djeteta.
Predloženim se zakonom potiču i digitalni drugi obrazovni materijali koje će država sufinancirati.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi tako samo udžbenike dok dopunska i pomoćna nastavna sredstva postaju drugi obrazovni materijali koji će se nalaziti u virtualnom repozitoriju.
O njihovu korištenju odlučivale bi škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.
Prema prijedlogu zakona, postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulumom i međupredmetnim temama provodila stručna povjerenstva koja bi imenovao ministar, a njihov sastav bio bi tajan.
Vlada je donijela i sedam odluka o nastavku sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga RH u misijama potpore miru kao i o sudjelovanju u međunarodnoj vježbi o upravljanju kibernetičkim prijetnjama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora „Cyber Coalition 2018“ krajem studenog.
