Lalovac je rekao da se Vlada ne boji da nece imati dovoljno glasova za prolazak proracuna. Vjeruje da imaju vise od 76 glasova koliko je potrebno, javlja N1.
Proracun se temelji na blagom rastu od 0, 5%, a sve je vise onih koji tvrde da je puno realnije ocekivati pad i to od 0, 2 do cak 0,5%.
"Mi smo prihode prilagodili stvarnom stanju. Tada govorimo o prihodima od PDV-a koji je najznacajniji izvor prihoda u proracunu te iznosi otprilike 41 milijardu kuna. Mi smo sada na 37 i pol milijardi kuna. za sljedecu godinu smo prognozirali 600-700 milijuna vise sto nije veliko povecanje", rekao je Lalovac.
Najveca placa 377 .000 kuna bruto
Ministar financija posebno se osvrnuo na izmjenu poreza na dohodak te izracune prema kojima prosjecna hrvatska placa u Hrvatskoj iznosi oko 5.550 kuna. Rekao je da najveci dio gradana, njih 65 posto ima placu do 5.000 kuna neto, a svega 4,8 posto njih mjesecno prima preko 10.000 kuna.
"Aritmeticka sredina ne pokazuje stvarno stanje. Primjerice, najvisa isplacena placa u Hrvatskoj je cak 377.000 kuna bruto i isplacena je u svibnju ove godine. Na ljestvici najvecih placa, samo 20 osoba zajedno prima cak 5,5 milijuna kuna zajedno".
Izmjene poreza na dohodak, tvrdi Lalovac, najvise ce na placi osjetiti gradani cije se place krecu od 3.500 do 5.000 kuna.
Spreman i na odlazak
Ministar je rekao da da je spreman otici iz Vlade ukoliko dode do rebalansa predlozenog proracuna, ako bi to bilo potrebno da se stvari promijene. Takoder, kazao je da je objavljivanje listi srama poboljsalo naplatu dugovanja i smanjilo neplacanje poreza jer se nitko ne voli vidjeti na tim listama. Do sada je naplaceno 200 milijuna kuna.
Lalovac je priznao da mu je neugodno pred stranim kolegama zato sto je Hrvatska jedina europska drzava u kojoj BDP pada 12. kvartal za redom.
Rekao je da nije za dodatno smanjenje placa u javnom sektoru jer se prosjecne place javnih sluzbenika krecu od 4 do 4,5 tisuce kuna tako da je daljnje smanjivanje tesko. Nije ni pobornik linearnog smanjenja jer su drzavni sluzbenici vec podnijeli dio tereta, ali pitanje je je li to dovoljno.
Lalovac se dotakao i monetizacije autocesta. Kaze da monetizaciju nije ukalkulirao u proracun jer to nije ozbiljno za takav dokument.
Porez na stednju
Ministar je detaljno objasnio i dugo najavljivani porez na stednju.
"Tu smo racunali na 350 milijuna kuna i to bi islo na jedinice lokalne samouprave kojima taj novac treba. U Hrvatskoj stedi oko 10 posto gradana i 408.000 ljudi ima oko 147 milijardi kuna stednje. Time nisu obuhvaceni strani drzavljani".
"Ovi podaci o stednji, placama i blokiranima pokazuju veliki nesrazmjer, dvije Hrvatske. Dio hrvatskih gradana se redovito vraca u kredite. Zato smo krenuli s otpisom dugova kako bi pomogli najsiromasnijima".
Ministar se osvrnuo i na osnivanje posebnog odjela za porezne utaje.
"U prvoj godini ocekujemo od 200 do pola milijarde kuna od ucinka tog odjela. Bavimo se velikim slucajevima, to su uigrani igraci koji ne djeluju samo na lokalnom trzistu i ne moraju to biti samo hrvatski drzavljani".
Porez na nekretnine
Zanimljive podatke ministar je iznio prilikom razgovora o porezu na nekretnine.
"Ja nisam za to da to bude kazneni porez i da se nekoga kazni jer ima odredenu nekretninu. Ako vam industrija raste pet posto, a biznis s nekretninama 30 posto dobijete mjehur koji ce se rasprsnuti. Vise zelimo time kazniti spekulante. Preko tri tisuce gradana duzno je preko 15 milijardi kuna, a 150 tisuca siromasnih svega 400 milijuna kuna. Kako su ovi koji su duzni milijune uopce mogli bi doci u situaciju da su im racuni blokirani na milijun kuna. Medu takvima ima i umirovljenika ili gradana ciji su prihodi jako skromni. Postavlja se pitanje kako su to ostvarili. Lova se nalazi kod ovih tri tisuce ljudi", rekao je Lalovac.
