Novi ministar zdravstva Dario Nakić ističe da će se mijenjati prava pacijenata, ali se nada na bolje. Kaže da će se teško izboriti da sredstva iz proračuna za zdravstvo ostanu na razini od lani zbog prekomjernog deficita. Istovremeno, nastojat će ih namaknuti novim rješenjem kroz dopunsko i dodatno osiguranje, ali i vidjeti što se da učiniti po pitanju zdravstvenog turizma i EU fondova. Zasad će, ustvrdio je HZZO ostati izvan riznice jer to smatra dobrim potezom bivše Vlade.
"Cilj nam treba biti da se zdravstveni sustav što manje financira iz Državne riznice i da ga pokušamo osposobiti da se on manje-više sam financira sa smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda. Primjerice, imate pad prihoda u dopunskom osiguranju, a istodobno porast privatnih osiguravajućih kuća koje se bave dopunskim osiguranjem, stoga treba poraditi na prihodima HZZO-a od dopunskog osiguranja kako se ne bi dogodilo da nam privatni osiguravatelji uzmu zdraviju populaciju, a HZZO-u ostane bolesnija", kazao je Nakić dodajući da se cijena police sadašnjeg dopunskog osiguranja neće mijenjati.
Bez napada na prethodnika
"Stručna liječnička društva će kroz smjernice odrediti koji su dijagnostički postupci obvezni za pojedinu dijagnozu, a koji ulaze u nadstandard i trebat će ih se nadoplatiti. To će se odnositi i na određena ortopedska pomagala. Na primjer, ako će netko htjeti kod operacije kuka ugraditi kuk od titana umjesto čeličnog kuka, morat će to nadoplatiti", kazao je Nakić.
Ističe kako neće napasti svog prethodnika kako je to običaj jer ga je upozorio na negativne strane sustava. Riječ je o manjku od 2,5 mlrd. nakon sanacije za koji još očekuje dodatna izvješća.
"Morat ćemo raditi na smanjenju duga da bi zdravstveni sustav bio financijski stabilan. Prva mjera gdje planiramo postići uštede bit će reforma hitne medicinske pomoći. U Objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP) oko 50 posto pacijenata dolazi bez uputnice, hitni pacijenti čiji je život ugrožen čekaju satima, a sve je to i dodatno financijsko opterećenje. Morat ćemo pronaći način za financijsko destimuliranje dolaska takvih pacijenata u OHBP jer oni trebaju, prije svega, otići svom liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolničku hitnu. Zato sam i zatražio izvještaj o radu OHBP-a za prosinac i siječanj, da vidimo kolika je prosječna dužina čekanja i koliko se najduže čekalo na prijemu", kazao je Nakić najavljujući i iznalaženje načina da se vrate dugovi bolnica koje bi vratio "pod kapu" lokalne samouprave. Dodao je i kako će reorganizirati bolnički sustav, ali tek u idućoj godini.
"Vratit ćemo primarnu zaštitu na njezino mjesto"
"Vratit ćemo primarnu zaštitu na njezino mjesto, da liječnici počnu doista raditi ono što im je u opisu njihova posla. U velikim gradovima liječnici zbog velikog broja pacijenata više administriraju nego što pregledavaju ljude. Sustav je građen tako da se pacijenta makne od obiteljskog liječnika, jer je sustav bijelih uputnica omogućio da dođete u hitni bolnički prijem i ne morate ići svom liječniku. Kad je riječ o koncesijama, ako sve ordinacije damo u koncesiju pitam tko će tada uzeti npr. ambulantu u Donjem Lapcu? Ti pacijenti nikada neće imati zdravstvenu zaštitu kao pacijenti u Zagrebu, Osijeku ili Zadru, ali hajdemo im pomoći da bar imaju što bolju. Liječnici odlaze u veće sredine i zato stopostotno koncesioniranje nije moguće, ali se može razgovarati treba li pri domovima zdravlja ostati 20, 30 ili 50 posto ordinacija", rekao je Nakić.
Najavio je i sklapanje strukovnog kolektivnog ugovora s liječncima, ali prije toga planira promijeniti zakon kako bi to bilo moguće. Prije svega će razgovarati sa sindikatima.
