Nakon što su Vijesti.hr objavile dokumente prema kojima je jasno da su Odbor za etiku Filozofskog fakulteta u Splitu i nacionalno Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti odbacili optužbe za plagijat protiv Pave Barišića, u nastavku ove priče donosimo reakciju aktualnog dekana Filozofskog fakulteta u Splitu Aleksandra Jakira, kao i reakciju bivšeg dekana istog fakulteta Josipa Milata u drugom slučaju koji se stavlja na teret Barišiću.
Ozbiljne optužbe protiv Barišića
Novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić bio je prijavljen zbog navodnih plagijata uočenih u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. Iako je bio prijavljen, slučaj, prema pisanju tjednika Novosti, nije razmatran jer su administrativne zavrzlame učinile da se još od 2011. godine o njemu na Odboru za etiku, čiji je mandat istekao, nije raspravljalo. "Bili smo dužni prema pozitivnim propisima znanstvene zajednice i kodeksima to prijaviti", kazao je Novostima jedan od prijavitelja Tomislav Janović.
Barišić je bio prijavljen zbog plagijata uočenih u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica, dok je glavni i odgovorni urednik bio njegov kolega Ante Čović, a sam je Barišić uređivao taj časopis u razdoblju od 1993. do 2005. godine. Novosti su u posjedu dijelova prijave u kojoj se tvrdi da je Pavo Barišić plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u svojem članku na engleskom jeziku ‘Does Globalization Threaten Democracy’, koji je Čović objavio u drugom broju časopisa iz 2008. godine. U prijavi je prikazana usporedna analiza spornih dijelova Barišićevog članka i navodno plagiranih dijelova tuđih radova, kojom su uočene brojne podudarnosti, poput preuzimanja ideja i formulacija, pa čak i doslovnog kopiranja s Wikipedije, bez navođenja autora. Barišić je tako, stoji u prijavi, preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku, dok je Roberta A. Dahla spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija. Kako stoji u prijavi, prijavitelji su Schlesingera upoznali s činjenicom plagiranja njegovog teksta, a on je taj postupak označio osobno uvredljivim, ali i diskreditirajućim za samog Barišića i časopis Synthesis philosophica. Uz to, tvrdi se da je Barišić bez navođenja izvora preuzeo više podataka iz Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, i to zajedno s pogrešno napisanim prezimenom političkog filozofa Francisa Fukuyame, koje je i u njegovom članku i u Wikipedijinoj natuknici bilo navedeno kao Fukayama.
Vijesti.hr su jučer objavile nekoliko dokumenata iz kojih je vidljivo da su Odbor za etiku Filozofskog fakulteta u Splitu i nacionalno Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti ustvrdili da su optužbe protiv Barišića neutemeljene. Dapače, oni koji su prijavili Barišića, sami su bili optuženi za uznemiravanje akademske zajednice.
Očito ponukan tim tekstom, ali i optužbama na račun ministra, aktualni dekan Filozofskog fakulteta u Splitu Aleksandar Jakir poslao je dopis novom premijeru Andreju Plenkoviću. To pismo, portal Vijesti.hr je dobio na uvid. U njemu, dekan Jakir premijeru hvali ministra Barišića i, što je vidljivo' staje u njegovu obranu.
Pogledajte.
Pismo Aleksandra Jakira
Osim optužbi za plagijat, protiv Barišića su se prije nekoliko godina pojavile još neke optužbe. Od one da je za vrijeme dok je bio pomoćnik ministra obrazovanja Dragana Primorca dvostruko naplaćivao putne troškove, do optužbe da je dobio povlašteni kredit za stan iako je već bio vlasnik jedne nekretnine.
Sve te optužbe Barišić negira, kao i optužbu iz 2009. godine iznešenu u Jutarnjem listu, a koja je glasila da istovremeno predaje na čak 19 kolegija, od čega 11 obaveznih, i to u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Splitu. Barišić i novinarka su zbog troga završili i na sudu.
No, tadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Splitu Josip Milat je tada sve to demantirao i u svojoj reakciji, koju smo dobili na uvid, iznio dijametralno suprotne podatke od onih iznešenih u tom dnevnom listu. Naime, u tom je tekstu iznešeno da Barišić na Filozofskom fakultetu u Splitu drži čak 13 kolegija, što je tadašnji dekan u toj reakciji u potpunosti i iscrpno demantirao istaknuvši da je Barišić nositelj pet (5) kolegija.
'Odbor za etiku će prijave koje se odnose na Pavu Barišića razmotriti sljedeći tjedan'
Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u arhivi ima četiri neriješene prijave u kojima se dvije izravno ili neizravno odnose na profesora Pavu Barišića i one će biti razmotrene na sjednici odbora koja će se vjerojatno održati sljedećeg tjedna, kazao je Hini predsjednik Odbora akademik Vlatko Silobrčić.
Odbor će razmotriti sve četiri prijave i vidjeti ima li osnove da se one uzmu za predmet, a potom će izreći svoje mišljenje.
Još nisam vidio predmet, ali sam pronašao u arhivi prethodnog odbora da su na njegovu adresu 11. veljače 2011. došla četiri predmeta od kojih se u dva spominje ime profesora Barišića. Jedna se direktno odnosi na njega, a druga na odluku jednog tijela u kojem je on sudjelovao, kazao je Silobrčić.
Malo ranije prethodni Odbor je prestao funkcionirati, njegov predsjednik Vedran Katavić dao je ostavku i odbor od 2011. do 2014. nije postojao, što je odgovornost Sabora, dodao je.
Moramo prvo vidjeti što imamo u rukama. Oni koji su podnijeli prigovor poslali su to na dvadesetak adresa i moramo najprije prikupiti odluke tih tijela, kazao je akademik Silobrčić.
Ako vidimo da imamo predmet, ići ćemo redovitom procedurom, tražit ćemo da se izjasni najprije ona institucija u kojoj se taj mogući problem dogodio, i kada vidimo njihovu odluku i njihovo obrazloženje, reći ćemo slažemo li se s njim ili ne slažemo, objasnio je postupak.
Stvar je malo kompliciranija, ali mi ćemo je pokušati riješiti na suvisao i legalan način, dodao je.
Kao što znate, naš tijelo nema egzekutivnu snagu, ali ima određenu težinu u javnosti o kojoj bi trebali voditi računa svi znanstvenici, zaključio je akademik Silobrčić.
