Nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u ponedjeljak, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac održao je prezentaciju o novom krugu porezne reforme. Izmjene će stupiti na snagu od 1. siječnja sljedeće godine.
Iako je prezentacija zakazana za 13 sati, sjednica GSV-a u to vrijeme nije završila, tako da je prezentacija počela nešto prije 14 sati. Primorac se ispričao na kašnjenju.
"Od 2016. godine do danas imali smo kontinuiranu ambiciju poreznoga rasterećenja i kroz niz krugova izmjena u poreznome sustavu, uspjeli smo rasteretiti gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. To znači da nismo imali nikakve izmjene od 2016. godine do danas, opterećenje bi danas bilo dvije milijarde eura veće", istaknuo je Primorac.
Primorac je dodao da u samo posljednjem krugu poreznih izmjena, koje su stupile na snagu od 1. siječnja ove godine, rasterećenje iznosilo više od 400 milijuna eura. "To znači, posebno uzimajući u obzir izdatak koji smo ugradili u sustavu izračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje uspjeli rasteretiti građane koji nisu bili u 'poreznim škarama', odnosno, koji nisu plaćali porez na dohodak", objasnio je Primorac.
Ministar Primorac napomenuo je da su nastojali kontinuirano povećati i pravednost poreznoga sustava. "To je cilj koji smo jasno deklarirali u programu Vlade za ovo mandatno razdoblje. Jasno smo naveli da ćemo se truditi, nastojati porezno opterećenje prebacivati s poreznog opterećenja rada na porezno opterećenje drugih izvora gospodarske snage, prije svega imovine, odnosno - nekretnina", rekao je Primorac.
Izmjene u šest zakona
"Odlučili smo tretirati nekoliko poteškoća s kojima se trenutno susrećemo. Prije svega, to je snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja i tu ne mislimo samo na oporezivanje nekretnina, nego i dohotka od najma, posebno dohotka od kratkotrajnog najma. Suočavamo se i s problemom nedostatka radne snage te smatramo da možemo kroz porezne izmjene također dati doprinos u rješavanju ovoga problema", istaknuo je ministar.
Primorac je napomenuo i na postoji poseban, nejednak tretman kada je u pitanju obračun doprinosa, posebno pri zapošljavanju osoba do 30 godina. "Trenutno u sustavu obračuna doprinosa za zdravstveno osiguranje imamo oslobođenje za poslodavce koje predstavlja propušteni porezni prihod proračuna, što neizravno predstavlja i subvenciju od strane poreznih obveznika prema poslodavcima", rekao je Primorac. Istaknuo je da su od toga profitirali samo poslodavci, a da mladi nisu dobili veće plaće, tako da poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za mlade.
Također, Primorac je istaknuo da je uslijed inflatornih pritisaka došlo do povećanja plaćanja i prihoda, ali "postoji potreba usklađivanja dijelova poreznoga sustava posebno onih koji su izraženi u fiksnom, apsolutnom iznosu", pa zato ovim paketom poreznih izmjena mijenjaju i te iznose.
Kao cilj ove porezne reforme, Primorac ističe i poticanje povratka hrvatskih državljana u zemlju, radi poticanja demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, dalje digitalizirati i administrativno rasteretiti porezne obveznike i porezni sustav te jačati poreznu disciplinu. "S tim ćemo ciljem predložiti izmjene šest zakona - Zakona o lokalnim porezima, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi i Zakona o porezu na dodanu vrijednost", istaknuo je Primorac.
'Nekretnine se ne kupuju zbog stambenog pitanja, nego investicija'
Kao najvažniji od elemenata koje mijenjaju ovim paketom, Primorac ističe unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina. "U Hrvatskoj smo zbog podoporezivanja nekretnina i dohotka od kratkoročnog najma završili u situaciji u kojoj je poticaj svima koji imaju bilo kakva sredstva - ulagati u nekretnine, baviti se kratkoročnim iznajmljivanjem i umjesto da postoji poticaj za zapošljavanje, ulaganja u nove tehnologije, razvoj, završili smo u situaciji da umjesto modernizacije, digitalizacije i drugih elemenata koji bi mogli unaprijediti njihovo poslovanje, bili motivirani u što većoj mjeri njihovu dobit investirati u izgradnju nekretnina i apartmana", objasnio je Primorac.
Ulaganje u nekretnine, tvrdi Primorac, toliko se isplatilo da se tržište nekretnina krenulo se kretati u nepoželjnom smjeru. "Nekretnine su se počele kupovati ne s ciljem rješavanja stambenog pitanja, nego s ciljem ulaganja, ponekad i iz špekulativnih razloga", napomenuo je Primorac. Ta je situacija dovela i do povećanja potražnje za nekretninama te do porasta cijene nekretnina. "Porast je toliki da brojne obitelji velikim dijelom ne mogu riješiti stambeno pitanje", istaknuo je.
"Motiv onima koji su htjeli investirati negdje, a dominantno su onda investirali u nekretnine, dovelo je do toga da imamo više od 600 tisuća praznih nekretnina. S obzirom na to da se nekretnine nisu kupovale za rješavanje stambenog pitanja, nego za investicije - velik dio nekretnina je prazan ili se koriste za kratkoročni najam. Nema ništa problematično u tome da netko gradi nekretnine, ali ako to rezultira time da je netko motiviran ulagati u nekretnine zbog propuštenog oporezivanja, onda postoji poteškoća koju je potrebno adekvatno tretirati", objašnjava Primorac i dodaje da to dugoročno nije održivo.
O uvođenju poreza na nekretnine Primorac kaže da smatraju da će se srušiti cijena nekretnina. "Ne možda sutra, to ne bi bilo ni poželjno da se dogodi u kratkom vremenu", kaže Primorac, ali cilj je poslati poruku da postoje i druge mogućnosti "poslovnih pothvata" koje bi mogli razmotriti.
Oporezivanje poreza obračunava se na stanje 31. ožujka
Primorac ističe da se nada kako će reformom potaknuti ugovaranje dugoročnoga najma. "Porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu tako da živi u njoj ili je dugoročno iznajmljuje", kazao je.
Porez na nekretninu plaćat će se od dana početka stvarnog korištenja, a da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje, rekao je Primorac. Od plaćanja neće moći pobjeći ni pravne osobe, osim onih koji dođu u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja šest mjeseci, a nakon tog roka, ta će se nekretnina oporezivati.
Neće biti plaćanja poreza na zgrade koje služe javnoj namjeni te na one koje su namijenjene smještaju starijih osoba. Jedinice lokalne samouprave imaju pravo odlučiti hoće li osloboditi socijalno ugrožene građane od plaćanja poreza. "Ako osoba nema dohodak koji bi joj omogućio plaćanje ovog poreza, nije nam cilj natjerati nekoga da za male iznose prodaje svoje nekretnine", istaknuo je. No, Primorac je napomenuo da će se morati raspisati jasni kriteriji na temelju kojih će se oslobađati pojedine skupine ili neke od članova kućanstva.
Oporezivanje poreza obračunat će se prema stanju na dan 31. ožujka. "Svatko tko ne bude imao ugovor o dugoročnom najmu 31. ožujku, znači da ne može do kraja kalendarske godine prikupiti 10 mjeseci za dugoročni najam i takve će osobe biti podvrgnute poreznom oporezivanju", istaknuo je Primorac. Za provjeru dugoročnog najma bit će zadužena Porezna uprava, a ako netko proda nekretnine nakon što je platio porez, nema prava na povrat tog dijela novca, a kupac porez plaća iduće godine.
U slučaju da se podaci ne dostave, postoje i kazne. Predviđene kazne kreću se u iznosu od tisuću do šest tisuća eura. Po kvadratnom metru, porez će se plaćati od 0,6 do osam eura, a jedinice lokalne samouprave odlučit će koliko će naplaćivati unutar tog raspona. Ako ne odluče, oporezivat će se u iznosu koji se primjenjuje na kuće za odmor u 2024. godini.
Ako netko plati porez, a proda nekretninu, nema povrata novca
Paušalni najam oporezuje se u iznosu od 20 do, otprilike, 200 eura, a to također utvrđuju jedinice lokalne samouprave (JLS). "To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno dva posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma", rekao je Primorac. Ovom odlukom Vlada želi potaknuti da JLS povećaju porezno opterećenje kratkoročnog najma, a većina njih odlučila se za minimalne stope poreza.
Primorac je najavio i da se osobni odbitak povećava s 550 na 600 eura, a povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak - na 60 tisuća eura. Povećavaju se i iznosi neoporezivih primitaka. Objasnio je da će odluke o visini poreza morati donijeti općine i gradovi te ih objaviti u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. godine. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kada će JLS donijeti odluku. Podsjetio je da Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenja rada u Europskoj uniji.
Što se tiče odluke o stopama poreza na dohodak, njih JLS mogu donijeti do 28. veljače, a odnosit će se na cijelu godinu. Primorac tvrdi da će Porezna uprava vratiti građanima preplaćeni iznos. Poreza na dohodak bit će oslobođeni povratnici u Hrvatsku i to na razdoblje od pet godina, ali pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno bili dvije godine.
Prihod od poreza na nekretnine dijelit će se na jedinice lokalne samouprave i to 80 posto, dok će 20 posto ići u državni proračun.
POGLEDAJTE VIDEO: Vladina porezna reforma: Udarit će na lokalne čelnike, građani bi trebali profitirati