Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da europska direktiva ne omogućava snižavanje PDV-a na gorivo, a i da treba gledati ukupnu sliku jer se iz istog poreza financira niz izdataka, dok glavni direktor HUP-a Damir Zorić smatra da bi na gorivo trebalo uvesti plutajuću stopu PDV-a.
Marić je rekao da smo danas svjedočili padu maloprodajnih cijena pogonskih goriva, a da su se cijene nafte na svjetskim tržištima koliko-toliko ustabilile.
"Međutim, i sami znamo da je ona dosta dinamična, Hrvatska na nju ne može utjecati, a ako ostane na ovoj razini, onda možemo sigurno očekivati i smirivanje pritiska, ali isto tako, kao i sve vrijeme do sada, biti spremni ako dođe do nekih značajnijih pogoršanja, i opet po potrebi biti tu", izjavio je potpredsjednik vlade Marić novinarima u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), gdje je nazočio predstavljanju Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješćivanja u RH za 2019. i 2020. godinu.
Osnovni benzin, eurosuper 95, od utorka se na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj prodaje po 11,84 kuna što je 1,16 kuna jeftinije nego jučer, osnovni eurodizel povoljniji je za 1,89 kuna, dok su osjetnije povoljnija nego prošli tjedan i premium goriva
Marić je podsjetio da strukturu cijene čine tri osnovne komponente, a to je cijena, zajedno s maržom koju zaračunavaju prodavači i distributeri, zatim trošarinski sustav, koji je vlada korigirala u posljednje vrijeme, te naposljetku porez na dodanu vrijednost (PDV).
Kada je riječ o potonjem, Marić je istaknuo da europska direktiva ne predviđa niti omogućava snižene stope PDV-a na pogonska goriva, a za to se ne zalaže ni on kao ministar financija.
"Iz tog istog PDV-a se financira niz naših izdataka i rashoda. U svakom slučaju, mislim da trebamo gledati ukupnu sliku", poručio je Marić.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić se pak u segmentu energenata zalaže za odlučniju poreznu politiku te uvođenje plutajuće stope PDV-a.
"Cijenu goriva u ovom trenutku najviše 'devastira' visoka stopa PDV-a, koja donosi sve više s obzirom na rast osnovice i mislimo da je zrelo vrijeme da se u tom smjeru reagira. Osnova svega je maksimalno zaštititi standard građana", poručio je Zorić.
Ocijenio je da prosječni građanin nije možda do kraja ni upoznat s tim što sve plaća u litri goriva. "Pola je za gorivo, pola je za sve ostalo, a kad se podvuče crta, na to sve ide i 25 posto PDV-a. Tako, kada ta osnovna cijena raste, taj PDV državi zapravo donosi jako puno i smatramo da tu treba uvesti jednu plutajuću stopu, da se ta cijena drži dolje", smatra Zorić, dodajući da je država intervenirala u trošarine, što je po HUP-u možda zadnje u što je trebala dirati.
Upitan o trenutnoj većoj potražnji za određenim proizvodima u dućanima, poput ulja, Zorić je ocijenio da je, s obzirom na situaciju, takva reakcija ljudi prirodna, iako, prema svim saznanjima, poteškoća u opskrbi ne bi smjelo biti.
"Sukladno politikama koje vrijede za ovakve prilike, hrvatske zalihe se povećavaju", izjavio je Zorić, dodajući da je opskrba funkcionirala i u mnogo težim uvjetima od trenutnih.
Zorić je poručio građanima da ne čine nepotrebne stvari, čime izazivaju paniku. "Roba ima dovoljno i bit će svega što nam je potrebno, no po kojim cijenama ćemo to plaćati, to je sad drugo pitanje", ustvrdio je.
O situaciji oko hrane, kako po pitanju cijena tako i "psihoze" oko nestašice, novinari su pitali i ministra Marića, na što je on poručio da, unatoč izazovnim i neizvjesnim vremenima u kojima se nalazimo, nema nikakve potrebe za "ishitrenim i naglim mjerama i aktivnostima", pri čemu se referirao i na građane koji u posljednje vrijeme pojačano u mjenjačnicama kupuju eure.
"Unatoč svim izazovima, naši opskrbni lanci su dobri, maloprodajni lanci korektno rade svoj posao, a što se tiče hrane i bilo kojih drugih potrepština, neće doći do problema u opskrbi i nestašica", izjavio je Marić.
Rekao je da nisu upitne ni isplate mirovina iz državnog proračuna, dok, kada je riječ o padu vrijednosti neto imovine obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem veljače za 3.1 milijardu kuna u odnosu na siječanj ove godine, Marić je rekao da će to najbolje objasniti oni sami.
Na pitanje o izjavi nobelovca Josepha Stiglitza da bi Hrvatska možda mogla pričekati s uvođenjem eura Marić je rekao da je Stiglitz na globalnoj razini jedan od većih autoriteta u ekonomskoj znanosti, zahvalio mu je na komentaru, apostrofirajući da u njegovoj izjavi nije vidio ništa oprečno od onog što vlada već i radi.
"Ovo što je on rekao vlada i radi, promišlja i promišljali smo dugo vremena i smatramo da je put Hrvatske prema euru adekvatan i dobar korak za ovako visoko euroizirano društvo, unatoč svim okolnostima koje se po putu događaju. I dalje smatramo da će koristi od uvođenja eura biti puno veće od samih troškova. Međutim, da bi se koristi što više materijalizirale, a troškovi čim više umanjili, potrebno je činiti sve potrebne prilagodbe", rekao je Marić.
Naime, Stiglitz je prošli tjedan rekao hrvatskim novinarima u Bruxellesu da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu, a različito utječu na zemlje.
"To je otvoreno pitanje. Iz ekonomskog kuta gledanja potencijalni benefiti od uvođenja eura mnogo su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No, o tim stvarima odlučuje politika", izjavio je, između ostalog, Stiglitz.
Upitan o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine, kojih je u Hrvatsku dosad pristiglo oko 9000, Marić je rekao da još neće izlaziti s konkretnim brojkama o financijskom dijelu tog pothvata, pri čemu dosta toga ovisi i o daljnjim trendovima, a sva predviđanja govore da će taj broj rasti.
"No, Hrvatska će pokazati svoju solidarnost, to uopće nije pitanje", poručio je Marić.
