Nije ni sredina svibnja, a već je vrijeme za rebalans proračuna. Na sutrašnjoj sjednici Vlade predstavit će ga ministar financija. U odnosu na planirano u prosincu, rast će i prihodi, ali i rashodi.
Glavni razlozi su ratna i financijska kriza i, po tko zna koji put, enormni dugovi u zdravstvu.
U resoru zdravstva ništa nova - dugovi veledrogerijama opet rastu u nebo.
"Dug je na 30.4. bio 4 milijarde kuna u bolničkom sustavu i 2,1 milijarde u ljekarničkom, dakle, 6 milijardi kuna", kazala je Milka Kosanović, direktorica Udruge proizvođača lijekova.
I zato nas sutra čeka novi rebalans proračuna. Neslužbeno doznajemo da će ministri s predstavnicima veledrogerija za stol sjesti tek nakon rebalansa, u petak. Oni, pak, traže više od polovice duga odmah.
"Ono što bi bilo optimalno, što bi normaliziralo poslovanje je 3,8 milijardi, ili, ajde, recimo da je 3,5 milijarde da bi omogućilo do 9. ili 10. mjeseca omogućilo normalnu opskrbu", poručuje Kosanović.
Isti problem je bio i prije godinu dana kada je ministar financija burno sugerirao kolegi iz zdravstva da pronađe i začepi rupe kroz koje novac nestaje.
"Glavna tema je otkud. Kao da smo imali negdje zakopane novce. Pa nigdje! Povećan deficit, ljudi! Nemamo što razgovarati, pa o čemu pričamo?! Pa nije da mi imamo neke sefove tamo u ministarstvu financija pa sam sad odlučio nešto tamo otključati pa zaboravio šifru od jedne. Pa to je to! Jasno kao dan! Mi samo taj dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema banci", izjavio je Zdravko Marić (NEZ.), ministar financija.
No, čini se da u tom resoru poruku nisu shvatili, jer dugovi koji su u sred pandemije rasli oko 200 milijuna kuna mjesečno u ovoj godini, s manje COVID troškova, rastu dvostruko brže i do pola milijarde na mjesec. Premijer je za ministra zdravstva prije dva dana pokazao razumijevanje.
"Dobro, ali…prisjetite se, imali smo koronu koja nas je koštala 40 milijardi kuna. Ministar zdravstva radi na reformi sa svojim stručnim timom", poručio je premijer Andrej Plenković.
SDP-ovci kažu da su već pri raspravi o proračunu ukazivali na to da za zdravstvo nije predviđeno dovoljno. Sada očekuju da se cijeli dug uvrsti u rashodovnu stranu.
"Ako su rekli da je toliko dug, očekujemo povećanje rashodovne strane u resoru zdravstva. Pa ćemo vidjeti hoće li to vlada ponovno fingirati, prikazati jednu milijardu, dvije milijarde da bi bila unutar onih maastriških kriterija od 3 posto", kazao je Boris Lalovac (SDP), saborski zastupnik.
Na proračun se negativno odražava i ratno stanje u Ukrajini zbog koje je inflacija neočekivano ubrzala. Zato je Vlada neplanski morala smisliti novih 4 cijelih 8 milijardi kuna za paket pomoći, ali i novac za zbrinjavanje više od 17 300 ukrajinskih izbjeglica.
"To je nekih 10,5 milijuna kuna", kazao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Neslužbeno doznajemo da bi nakon rebalansa deficit trebao ostati otprilike isti - 12 milijardi kuna, odnosno 2,6 posto BDP-a što je u skladu s planom konvergencije i ne predviđa dodatna zaduživanja. To znači da bi prihodi trebali rasti približno isto koliko i rashodi. Tu inflacija pomaže državi jer veće cijene znače i veću naplatu PDV-a.
U prva tri mjeseca ove godine naplaćeno je 13 i pol milijardi kuna PDV-a, što je gotovo dvije milijarde kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Mostovci vide puno dublji problem od pojedinačnih stavki.
"Glavni problem hrvatskog proračuna je korupcija. I Europska unija je kroz parlament izračunala da je trošak korupcije oko 60 milijardi kuna, što je negdje oko 1/3 hrvatskog proračuna", izjavljuje Zvonimir Troskot (MOST), saborski zastupnik.
Samo za ove tri rashodovne stavke - veledrogerije, borba protiv inflacije i zbrinjavanje izbjeglica ministar Marić mora izmisliti oko 9 milijardi kuna. Je li to sve, predstavit će sutra.
