Naveo je kako je uz švicarski franak vezano gotovo 90 posto stambenih kredita odobrenih u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Ustvrdio je kako u Hrvatskoj tada uopće nije bilo švicarskog franka kao valute, da su banke klijentima isplatile kune, a da su se u matičnim bankama u inozemstvu zadužile u euru.
Banke se "omastile"
U prilog toj tvrdnji naveo je podatke iz biltena HNB-a, po kojima su banke na tečajnoj razlici u tom razdoblju zaradile 3,5 milijarde kuna.
Iako su banke istodobno izgubile 3,3 milijarde kuna na financijskim derivatima, Lalovac tumači da je riječ o derivatima koje su sklapale s matičnim bankama u Austriji i Italiji, pa je gubitak banaka u Hrvatskoj nadoknađen kroz dobit njihovih banaka-majki.
Iz starih biltena
Upozorio je i kako u biltenu HNB-a stoji da su banke imale vrlo malu razinu izvora u švicarskom franku. "Kad govorimo o zaštiti investicija, govorimo da su ovdje investicije od strane austrijskih, talijanskih i drugih banaka u Republiku Hrvatsku ušle u eurima i da njihov povrat prema njihovim majkama mora biti u eurima", tumači Lalovac.
Navodi da su problem sa švicarskim frankom i druge zemlje rješavale kroz posebne zakone, a pozvao se i na presude u korist dužnika u drugim zemljama. Kazao je kako je, primjerice, austrijski vrhovni sud presudio kako jedna banka dužnicima mora nadoknaditi štetu jer im je nedovoljno obrazložila rizik kredita u švicarskom franku.
KONVERZIJA KREDITA: Prvi otvoreni sukob financijskog kapitala i Vlade RH
Nastavak agonije ili spas
"Ogromne su presude i kazne za bankarski sustav koji je u vremenima obilja novca na tržištu pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu u rješavanju dugoročnih stambenih problema građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li da ti ljudi i dalje imaju agoniju jer se radi o njihovim stambenim problemima, pravu na dom, da cijeli život vraćaju a nikad neće vratiti svoj kredit, ili ćemo im dati mogućnost da ih izjednačimo sa onima koji su uzimali u eurima i kojima je zapravo osnovna supstanca cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj bila u eurima", rekao je.
Odbio je tumačenja da se država ne bi trebala miješati u tržišne odnose, ocjenivši kako su upravo sloboda tržišta i nepostojanje regulative dovele do problema sa "švicarcem".