Svi smo čuli za Nikolu Teslu, Slavoljuba Penkalu i Franju Hanamana... Inovatore i znanstvenike čije ime je poznato i izvan granica Lijepe naše, a koji su svojim izumima zadužili svijet. Ipak, o priličnom broju hrvatskih izumitelja nedovoljno se zna unatoč tome što su iza sebe ostavili neizbrisiv trag kroz svoje briljantne ideje koje nam i danas olakšavaju svakodnevnicu.
Njihov put nije bio jednostavan. Od trenutka kada se rodi ideja do brojnih eksperimenata pa sve do plasiranja svoje 'vizije', potrebno je uložiti mnogo znanja, truda i energije, a nekad i bez financijskog zaleđa. Baš to, zasigurno je jedan od razloga zašto je Hrvatska po broju prijavljenih i priznatih europskih patenata prošle godine bila predzadnja u EU-u, prema izvješću Europskog patentnog ureda (EPO).
Stagnacija inovativnosti dovela je do toga da je EPO prošle godine našim inovatorima priznao dvostruko manje patenata nego prije 10 godina.
Ni podaci Državnog zavoda za statistiku nisu optimističniji. Prema Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, prošle godine je prijavljeno 136 patenata, pretprošle 159, dok ih je u 2008. godini bilo čak 400.
Nova ulaganja u inovacije
Ipak, čini se da bi se to moglo promijeniti, a brojni inovatori dobit će vjetar u leđa u obliku novog ulaganja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta što bi moglo potaknuti rast patenata u Hrvatskoj.
Naime, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a u svrhu poticanja istraživanja, razvoja i inovacija, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je poduzetnicima stavilo na raspolaganje 2,86 mlrd. kuna te se do kraja godine planira objava dodatnih 870 mil. kuna, što čini ukupno 3,73 mlrd. kuna bespovratnih sredstava. Osim toga, do kraja godine planirana je objava dodatnih 870 mlrd. kuna poticaja u svrhu istraživanja, razvoja i inovacija.
I dok će brojni hrvatski inovatori u tome zasigurno prepoznati priliku, mi ćemo se vratiti na spomenute 'zaboravljene' inovatore, one za koje možda niste čuli, ali za njihove izume zasigurno jeste.
Jedan od njih je Anton Lučić (1855.–1921.), hrvatski inženjer iz Splita koji je u SAD-u demonstrirao svoj revolucionaran stroj - hidrauličnu dijamantnu rotirajuću bušilicu.
Godine 1900. je u Teksasu bušeći dosegnuo dubinu od čak 335 metara, nakon čega deset dana nisu mogli zaustaviti erupciju nafte koja je nakon tog bušenja uslijedila. Nafta je postala dostupnija, a Lučić je uvršten i među 200 najzaslužnijih Amerikanaca.
Svemirski i cestovni 'let'
Jeste li znali da je izum jednog Hrvata sada i u vašem automobilu?
Naime, još 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, velocimetar Josipa Belušića privukao je veliku pozornost javnosti. Njime je mjerio brzinu vozila, vremensko trajanje vožnje, vrijeme stajanja i sl. Osnova je to onoga što danas poznajemo kao brzinomjer, ali ista tehnologija se koristi i u tahografu te taksimetru.
27.09.2008., Zagreb - Usporedni test osobnog automobila Honda Accord u karavan izvedbi sa Citroenom C5. Komandna ploca, brzinomjer. Photo: Tomislav Miletic/24sata
A sigurno ste upoznati i s uređajima Marcela pl. Kiepacha, rođenog u Križevcima 1884. godine. U Francuskoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila.
Njegov "mali transformator" za niski napon široko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen. Ovaj izumitelj radio je i na drugim područjima mehanike i elektronike, a često je surađivao sa znanstvenicima iz cijeloga svijeta.
Baš ove godine obilježili smo 50 godina od čovjekova slijetanja na Mjesec zbog čega ne možemo da se ne prisjetimo Hermana Potočnika 'Noordunga', inovatora rođenog u Puli.
On je u svojoj knjizi 'Problem vožnje svemirom', objavljenoj u Berlinu 1929. godine dao cjelovit pregled svih značajnijih ideja i iskustava iz astronautike. Inovativna rješenja predstavljala su pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir.
Počevši s gravitacijskim problemima i raketnim pogonom kao rješenjima za svemirski motor, te s problemima uzlijetanja i spuštanja svemirske rakete, Noordung je predložio konkretna tehnička rješenja te naznačio pravce kasnijeg astronautskog razvoja.
Ne možemo zaboraviti ni inženjera Franju Kajfeža (1936. – 2004.). Ovaj doktor kemije, rođen u Martijancu kraj Ludbrega, iza sebe je ostavio 88 patenata i čak 150 znanstvenih radova. Njegov najpoznatiji izum su tablete Valium, kod nas poznate kao Apaurin.
Brački genij
Mario Puratić iz Sumartina na otoku Braču revolucionarizirao je pak tehnologiju izvlačenja ribarskih mreža iz mora svojom konstrukcijom uređaja koji se danas naziva Puretic Power Block (Puratićevo vitlo) još pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tvrtka Marco Seattle Company razvila je Puratićevu zamisao, i ona je uskoro postala standardno ribarsko sredstvo u cijelom svijetu, a godine 1975. Ured za patente Sjedinjenih Američkih Država Puratiću je dodijelio posebno priznanje za njegov patent koji je širom svijeta revolucionarizirao ribarsku tehnologiju. Puratić je u SAD-u izabran među sto najvećih izumitelja 20. stoljeća.
Potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća Ante Maglica je tržištu predstavio ručnu svjetiljku Maglite. Njegova kvalitetna i izdržljiva ručna svjetiljka koja izbacuje jak svjetlosni snop, postala je dio neizostavne opreme američke vojske, policije i vatrogasaca, ali i drugih.
Mag Instrument Inc. danas zapošljava više od 400 radnika, a u Magličinom je vlasništvu 400-injak patenata. Svi dijelovi proizvode se u SAD-u, a svjetiljka je uvrštena među 100 najboljih i najpoznatijih američkih proizvoda.
Isto tako, jedan od najuspješnijih lijekova na svijetu otkriven je u Plivi. Na čelu tima stručnjaka bio je doktor Slobodan Đokić. Oni su otkrili 1980. godine kemijski spoj azitromicin. Shvatili su da je jako dobar u liječenje bakterijskih infekcija, a iduće godine spoj su patentirali. Pliva je Sumamed počela prodavati 1988. godine te je jedna od rijetkih farmaceutskih tvrtki koja je otkrila svoj lijek.
07.04.2015., Sibenik - Sumamed, antibiotik. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
'Očevi' azitromicina su 2000. godine imenovani Herojima kemije.
Moderni inovatori
Tomislav Uzelac je, ne tako davne 1997., na temelju diplomskog na FER-u, izmislio AMP, prvi pravi i funkcionalni program za reprodukciju audiodatoteka u MP3 formatu.
AMP su naknadno za rad u sustavu Windows doradila dvojica američkih studenata, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, preimenovavši ga u danas planetarno popularni program za reprodukciju glazbe znan kao Winamp.
Kada spomenemo prijenos električne energije, mnogi se odmah sjete Nikole Tesle ili pak Fausta Vrančića. No ovaj put nismo morali otići tako daleko u vrijeme. Trebamo se vratiti samo u 2007. godinu. Tada je znanstvenik i inovator Marin Soljačić iz Zagreba, na čelu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT), izveo eksperiment bežičnog prijenosa energije. Iste godine osnovao i tvrtku WiTricity te je uspješno demonstrirao tu tehnologiju i njenu primjenu.
04.08.2019., Zagreb - Znanstvenik Marin Soljacic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Putem trenutačno otvorenih natječaja poduzetnicima i inovatorima na raspolaganju je 884 milijuna kuna. Sve detalje vezane uz ovaj poticaj saznajte na LINK-u.
Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
