Policija je upala u redakciju portala Net.hr kako bi legitimirala novinarku Đurđicu Klancir zbog privatne tužbe koju je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić podnio protiv nje. Ne samo novinari, nego i mnogi odvjetnici rekli su da se u praksi nisu sreli s ovakvim načinom identifikacije.
Ugledni odvjetnik Veljko Miljević, koji ima iskustva i u tužbama protiv medija i policijskom postupanju, gostujući u RTL Direktu rekao je da ovakav slučaj ne pamti.
"Možda premijer ima više iskustva, više dodira s policijom nego ja. Da bi za svrhe podizanja privatne tužbe za jedno minorno kazneno djelo kao što je kleveta, tu nije zaprečena niti jedna druga vrsta kazne osim novčane, da bi to bilo djelo zbog kojeg bi organi državne vlasti dolazili u jednu redakciju, ja takav slučaj ne pamtim. Ti podaci se mogu prikupljati, ali ne na ovakav način."
VEZANE VIJESTI
- Policajci upali u redakciju da legitimiraju novinarku: 'Što je sljedeće, uhićenje na licu mjesta?'
- Policija upala u redakciju: Župan koji tuži novinarku snimljen na druženju sa šefom zagrebačke policije
- Sindikat zatražio ostavku glavnog ravnatelja Miline: 'Politika upravlja policijom'
Miljević, koji je u dugotrajnoj karijeri podigao par stotina tužbi radi klevete ili uvrede, kaže kako se danas naslušao raznih opravdanja zbog ovakvog postupanja, ali smatra da se dolazak policije mogao i trebao izbjeći. Naime, ako je policiji i nedostajala adresa ili nisu bili sigurni u identitet osobe koju se tuži, mogli su tražiti dodatno pojašnjenje od podnositelja zahtjeva.
"Dosta sam slušao u opravdanju, sasvim sigurno neodgovarajućeg policijskog čina, da je trebalo pomoći odvjetniku da uvrsti u privatnu tužbu. Onda sam vidio da se uopće ne razlikuje kaznena prijava od privatne tužbe i kome se predaje, jer se prijava predaje DORH-u, a privatna tužba se podnosi sudu. Nama često puta fali adresa, i ja je često nisam imao, ali onda je netko od mojih suradnika pod mojim nadzorom napisao dopis policijskoj upravi koja ima evidenciju boravišta i prebivališta građana..."
"Mogli su tražiti toga koji podnosi tužbu da pojasni o kome se radi jer oni u evidenciji nemaju osobu pod imenom Đurđica Klancir pa bi se produžilo možda za par sati, jer vidim da je on imao izravni dodir s policijskom postajom...Policija ima i mora imati te podatke. Postoji uhodana procedura da vi od onog sektora koji vodi podatke o prebivalištu i boravištu građana dobijete te podatke. Da li ćete ih dobiti isti čas ili morate nešto pojašnjavati u zahtjevu, ali vi ćete te podatke dobiti. To ne znači da dva djelatnika policije treba poslati u redakciju", kaže Miljević.
Upitan ima li razlike u postupanju policije ako je tužitelj službena osoba, dakle ako je to župan Ivo Žinić ili ako je privatna osoba, Miljević je rekao da bi u načelu trebalo biti isto. Ističe i da je vezano za tužbu protiv Klancir policija bila iznimno ažurna, što nije inače slučaj s ostalim tužbama.
"Ne može se tu govoriti o ažurnosti kakva je bila u ovom slučaju. Mi smo sretni ako u roku od osam dana dobijemo odgovor na dopis kojim tražimo određene podatke. Kad nam se jako žuri kad ističe tromjesečni zakonski rok za podnošenje tužbe zamolite da podatak dostave hitno u roku od tri dana, onda molite pa vam netko izađe u susret."
Sve je češća praksa da politčari i dužnosnici privatno tuže novinare, a ne izdavača, Miljević je pojasnio da postoje dva pravna puta.
"Postoji uhodan i propisani put kojim se ide po zakonu o medijima, kojim se građani štite od medija. Tu ide zahtjev za ispravkom ili demantijem koji je ujedno pretpostavka za drugi zahtjev - zahtjev za naknadom štete i tu se obraćate i glavnom uredniku i nakladniku i štitite svoja prava. Drugi je kazneno pravni put gdje idete direktno protiv počinitelja djela. To su odvojena dva puta, ali često koristimo i jedno i drugo i to nije zabranjeno. U oba puta postoji i način prikupljanja podataka koji su potrebni za prikupljanje tužbe, ali to u ovom slučaju nije način", zaključuje Miljević.
