Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svoj je mandat prije pet godina počela uklanjanjem Titove biste s Pantovčaka. Zoran Milanović svoj mandat nije počeo vraćanjem te biste nego je uklonio i sve ostale pa i onu prvoga hrvatskog predsjednika FranjeTuđmana.
Što je tim činom želio poručiti i kako su se biste pokojnih velikana koristile u političkim ratovima te imaju li one umjetničku vrijednost, donosi RTL Danas. Nije vratio Tita, ali nije ostavio ni Tuđmana.
"Mi nemamo ni Churchilla, ni Roosevelta. To su naši ponajbolji sinovi", naglasio je predsjednik Milanović.
Odlučio je ukloniti i kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Strossmayera, Starčevića, Radića i Stepinca.
"Riječ je o uobičajenom postupku državnika, o jednom svojevrsnom političkom "statementu" novoga predsjednika koji želi poručiti tim uklanjanjem bista, po meni, kakav je njegov odnos prema prošlosti, odnosno prema budućnosti. Pritom, to nije ništa neuobičajeno. Takav odnos prema umjetničkim djelima koji opremaju javne političke prostore zapravo se javlja kroz čitavu povijest", smatra profesor povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Damjanović.
A ovaj najnoviji domaći rat bistama ili korištenje umjetnosti u reprezentativne političke svrhe počeo je pakiranjem Titove biste s Pantovčaka u Kumrovec. A onda je umjesto te došla druga bista, ona prvoga hrvatskog predsjednika.
U predsjedničkoj utrci jedno od najčešćih pitanja Zoranu Milanoviću bilo je upravo ono - hoće li vratiti Titovu bistu na Pantovčak.
"To je jedno od najnesretnijihpitanja o kojem uopće ne razmišljam. Pantovčak nije muzej. Vidjet ću, nemam pojma", govorio je Milanović.
Profesor Damjanović smatra da je ovim činom predsjednik želio poručiti da se okreće budućnosti i da se neće vraćati u prošlost. Pantovčak, smatra, nije puno izgubio jer nije, kaže, riječ o vrhunskim djelima. Mnoga od njih nisu čak ni originali. No, jedno je ipak umjetnički vrednije od drugih.
"Augustinčićeva bista je još prije uklonjena i predana muzeju u Kumrovcu koji je zapravo isto dobro mjesto za to", navodi Damjanović i dodaje:
"Nije riječ o uobičajenoj bisti koja prikazuje cjelovitu glavu prikazanoga lika nego o jednoj bisti koja je tretirana kao visoki reljef dakle, ona nema do kraja dovršenu, ali to je riječ o umjetničkom konceptu, zadnju stranu. Ali, nazvao bih je bistom."
Zoran Milanović nazvao ju je reljefom. Na kraju, manje je važno. Nju u Kumrovcu godišnje vidi od 70.000 ljudi dok su ostale umjetnine s Pantovčaka do daljnjega spremljene u Uredu predsjednika.
Naravno, slijedile su reakcije na predsjednikov potez. MiroslavŠkoro nije bio zadovoljan.
"Dok u javnosti traje bučna hajka na mene i Domovinski pokret, velike i važne stvari prolaze gotovo nijemo. Dva stara pajdaša izbacuju iz naše sadašnjosti junake prošlosti i brinu se da u budućnosti izgubimo i ovo malo identiteta i ponosa što nam je ostalo. Milanović, nakon ignoriranja državnog protokola kod inauguracije, u stilu ozbiljnog komunističkog vlastodršca bez najave i galame prekida veze s prošlošću, izbacujući biste hrvatskih velikana iz Ureda predsjednika. Istovremeno ih s novčanica suptilno izbacuje i Plenković, uvodeći potiho euro. Za biste je kasno, ali za kunu nije - predsjednik Vlade još uvijek stigne za mišljenje pitati narod."
Ali, Anka Mrak-Taritaš pozdravlja potez...
"Milanović je u cijeloj kampanji i svojom inauguracijom pokazao da želi biti predsjednik svih građana Hrvatske i da želi maknuti ideologiju. Uklanjanjem bista to je i pokazao."
Božo Petrov je pak iskoristio ovu priliku kako bi bocnuo predsjednika.
"Očekivao sam to od čovjeka koji se predstavljao kao predsjednik s karakterom... Da neće provoditi taktiku nezamjeranja. Od 'Republike za sve' došli smo do 'Republike ni za koga'", ocijenio je Petrov.
