U zaseoku Grubori kod Knina Srpsko narodno vijeće (SNV) organiziralo je komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja. Na komemoraciji su bili i predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, te potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević.
U Gruborima, koji se nalaze 20-ak kilometara od Knina, je tri tjedna nakon Oluje ubijeno šest starijih srpskih civila i to na vrlo okrutan način: preprezana su im grla, spaljeni su, ubijeni metcima u potiljak, u pidžamama... Za zločin nitko nije odgovarao.
Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta SNV-a, prvi se obratio nazočnima koji su se, kako je rekao, okupili da bi iskazali poštovanje stradalim stanovnicima.
"Od 6. kolovoza do početka rujna 1995. ubijeno je najmanje 24 stanovnika Plavnog i njegovih zaseoka, mahom starije dobi. Ubijeni su dok su čuvali stoku i radili poslove u polju, ležali u postelji... Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili naoružani, nisu bili vojnici, nisu mogli nikome nauditi niti se obraniti od onih koji su došli s namjerom da ih usmrte. Ubili su ih pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije. Njihova ubojstva dokumentirana su od strane UN-a, DORH-a i pravosuđa RH. Svi su oni utvrdili da je ovdje učinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu. Za ovaj zločin kao i za najveći dio zločina počinjenih u sektoru Jug nitko nije odgovarao. Sudovi su odradili posao, ali su propustili utvrditi tko je počinio zločine. To su radili i oni kojima sudska etika nije dopuštala da ovaj zločin ostaje nekažnjen", kazao je Pupovac uvodno.
"Da nije bilo iskoraka premijer Plenkovića i predsjednika Milanovića, niti ova dva križa ne bi bila podignuta nakon 20 godina", istaknuo je što je bilo popraćeno pljeskom.
Podsjetio je da u Plavnom danas živi 30-ak stanovnika od više od tisuću koliko ih je živjelo prije 1995. i upitao se koliko bi ih živjelo danas da je iskorak napravljen puno ranije.
Milošević: "Empatija prema svim žrtvama je preuvjet za prestanak mržnje"
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS) kazao je da su došli pokazati ljudsku solidarnost i kako bi bar malo ublažili bol ljudi koji tu žive.
"Obišao sam mnoga mjesta stradanja, ali ovo nisam", rekao je i nastavio:
"U Gruborima je zakazala policija, DORH, javnost, mediji...Kad se dogodio sudski postupak, utvrđen je zločin, ali ne i počinitelji. Zato je važno da mi svi koji smo se okupili pošaljemo poruku: da nitko nema pravo šetati selom i ubiti šest starih i nemoćnih, da će svaki zločin biti kažnjen, a svaka žrtva priznata, bez obzira na nacionalnost. Empatija prema svim žrtvama je preuvjet za prestanak mržnje i za proces pomirenja, da nam djeca ne rast u mržnji. Samo tako možemo graditi bolju Hrvatsku i to je politika ove Vlade".
Pozvao je Plavljane da se vrate u svoje mjesto.
Medved: "Hrvatska žali zbog svih stadanja osobito civila"
"Izražavam suosjećanje zbog gubitka članova vaših obitelji u ime Vlade RH", poručio je potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
"Sudbinu Grubora dijele brojna mjesta diljem Hrvatske u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i osobe druge nacionalnosti. Promišljamo kako vratiti ljude u ta mjesta. Više je od 150 masovnih stratišta u Hrvatskoj koja se oporavlja od nametnutog nam rata. Kao pobjednik, Hrvatska žali zbog svih stadanja osobito civila", rekao je Medved dodavši da zna da članovima obitelji nije lako danas biti u Gruborima.
No, isto tako, naglasio je da je svatko od članova Vlade izgubio nekog u ratu.
Prioritet Vlade je, rekao je, traženje nestalih.
"Hrvatska žali zbog svih civila i naša je dužnost iskazati pijetet nevinim žrtvama. Hrvatska žali zbog svih stradalih. Otiđimo danas iz ovog mjesta sa željom da tišinu u ovom mjestu što prije zamijeni radost. Sve žrtve neka počivaju u miru", kazao je.
Milanović: "Država je sama sebi nanijela štetu"
Predsjednik RH Zoran Milanović koji je okupljenima obratio poimence, rekao je da to nije protokolaran događaj.
"Lako sad 25 godina govoriti da nitko osobno nije odgovarao. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Prvi put sam o Gruborima čitao u NYT 1995. Šteta koju država sama sebi nanese je nešto što nije apsolut, država ne može biti pod svaku cijenu. Ono što izaziva užas je ubojstvo ovih šest starih ljudi", rekao je Milanović i upitao: "U ime koje pravde proklete, nebeske djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile".
Rekao je da šestero ubijenih nitko ne može vratiti.
"Ne ponovilo se", poručio je.
Matić: "Razgovarat ćemo o povratku srpskih obitelji u selo"
U Grubore je danas stigao i specijalni izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanje nestalih Veran Matić.
Najavio je da će komemoraciju u tom mjestu i Gruborima iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo.
Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbij, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić dodavši da nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.
Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanje Hrvata u Vojvodini.
Na komemoraciji u Plavnom je kod središnjeg križa služen parastos svim žrtvama, čemu je prisustvovalo dosta ljudi. Nakon parastosa su pod križem postavljene crvene ruže.
U Plavno su stigli i saborska zastupnica srpske manjine Anja Šimpraga, Eugen Jakovčič iz Documente i generali HV- a u mirovini Luka Đanko i Veselko Gabričević.
Jelić: Rat je završio, treba se okrenuti budućnosti
Kninski gradonačelnik Marko Jelić rekao je u utorak da komemoracija u Plavnom svima daje dobru poruku da je rat završio, "da se okrenemo budućnosti, hodamo unaprijed, a ne unazad".
Pozdravio je povratak ljudi na taj, kako je rekao, "divan i perspektivan" prostor te dodao da bi, osim hrvatske države koja se već uključivala kroz obnovu, volio da i Srbija pomogne u tome.
"Ovdje sad živi 130 do 140 osoba, a prije rata bilo ih je 2100", dodao je gradonačelnik u prigodi komemoracije za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon vojnoredarstvene akcije Oluja.
Jelić je rekao da grad Knin čitavo vrijeme vodi brigu o tom prostoru unutar svojih mogućnosti te da se provodi niz infrastrukturnih projekata.
