Predsjednički kandidat Zoran Milanović poručio je u utorak da je Dan neovisnosti najvažniji državni blagdan te ustvrdio kako HDZ "najavljenim zakonskim izmjenama pokušava naciji utjerati svoje blagdane" uputivši im zamolbu da ne dijele naciju takvim pitanjima.
''Na taj dan su raskinute sve veze sa SFRJ''
Milanović je na internetskoj stranici svoje predsjedničke kampanje čestitao građanima Dan neovisnosti i poručio da taj datum predstavlja punu afirmaciju milenijske državnosti Hrvatske.
"Na taj dan je Hrvatski sabor, dan nakon bombardiranja Banskih dvora, donio je Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s ostatkom SFRJ. Hrvatska, država već vjekovima, postaje potpuno neovisna. Odluka Sabora draguljna je kruna toga dugog puta", stoji u Milanovićevoj objavi.
Osvrnuvši se na Vladinu najavu donošenja prijedloga izmjena Zakona o državnim blagdanima, spomendanima i neradnim danima, Milanović je naveo kako je postojeći raspored državnih blagdana uveden Odlukom Sabora o državnim blagdanima iz 2001. koja je velikom većinom tadašnjih saborskih zastupnika bila prihvaćena "na valu tadašnjih ustavnih promjena".
''30. svibnja je spomendan Sabora''
"Bio je to duh vremena. Tada i upravo tako usvojeni raspored državnih blagdana ostao je, nesavršen, ali naš, na snazi do danas", napisao je Milanović.
Optužio je HDZ, da u svojoj bezidejnosti i praznini bivanja, sada naciji pokušava utjerati svoje blagdane.
"Spomendan Sabora, 30. svibnja, namjeravaju opet uvaliti kao 'dan državnosti'. To nikada i nije trebao biti dan državnosti, to je dan na koji je 1990. ustrojen demokratski višestranački hrvatski Sabor - s HDZ-ovom većinom. U tome je, ujedno, i sva 'državnost' toga datuma", smatra Milanović.
Poručio je HDZ-u da ne dijele naciju takvim pitanjima.
"Molim ih da to ne čine i da ne provode nasilje, donoseći tako simbolički i emotivno nabijene odluke običnom, petparačkom 'žetončić' većinom. Što ako prva sljedeća saborska većina sruši tu odluku i tako u nedogled?", upitao je Milanović.
Istaknuo je da je Dan državnosti, koji se sada obilježava 25. lipnja, nespretno i pogrešno nazvan i u zakonskim izmjenama iz 2001., s obzirom da hrvatska državnost nije započela u lipnju 1991., nego u ranom srednjem vijeku.
"Tako piše u hrvatskom Ustavu i to s razlogom ističemo svaki puta kada se pozivamo na povijesno hrvatsko pravo na punu državnu suverenost. Ako ćemo biti dosljedni i tjerati mak na konac, Dan državnosti trebao bi biti 7. lipnja, na dan kada je 879. godine papa Ivan VIII. napisao sudbinsko pismo 'Svom ljubljenom sinu Branimiru'. To tisućljetno pravo samo je još jednom potvrđeno referendumom 1991.", istaknuo je Milanović.
