Novi program specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara u hitnoj medicini u pripremi je već nekoliko mjeseci. Hoće li nakon tragične smrti 21-godišnjaka u Zaprešiću dogovor Ministarstva zdravstva i Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku biti konačno finaliziran? Detalje edukacije koja bi se trebala provoditi na četiri sveučilišta – u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu doznao je Novi list. Riječ je o nastavnom planu i programu koji bi osigurao formalno obrazovanje diplomske razine. Njegovo uvođenje značilo bi i početak novog modela hitne službe, u kojoj bi liječnike postupno mijenjale medicinske sestre i tehničari obrazovani na ovom specijalističkom studiju.
Još se dogovaraju finalni detalji
"Treba još vidjeti kakav će biti koncept: hoće li to biti doedukacija za prvostupnike, diplomski program, ili specijalizacija interne i hitne. Očekujem da će se o tome voditi rasprava", rekao je za Novi list dekan Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci, Alen Šustić.
Da je dodatna edukacija medicinskom osoblju koje radi u hitnoj pomoći potrebna potvrdio je i sam ministar zdravstva Milan Kujundžić, najavljujući i širenje ovlasti ovlasti medicinskih sestara i tehničara za rad u hitnoj pomoći. Najave uvođenja sustava paramedicinskog osoblja naišlo je pak na otpor strukovnih komora i sestara koje smatraju da hitnu pomoć moraju pružati visokoobrazovani, a ne priučeni kadrovi.
Zagreb: Ministar Kujundžić ne podnosi ostavku - sustav je funkcionirao prema regulativi 16.08.2018., Zagreb - Konferencija za medije ministra zdravstva Milana Kujundzica o slucaju u Zapresicu gdje je tragicno preminuo mladic. Ministar Kujundzic izjavio je kako je sustav funkcionirao prema hrvatskoj regulativi i standardima. Photo: Borna Filic/PIXSELL
ŠEF HITNE O SMRTI MLADIĆA U ZAPREŠIĆU: ‘S ovim brojem timova ne možemo raditi i mi smo toga svjesni’
Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) poručuje da se od samih početaka reforme hitne medicinske pomoći zalagala da medicinske sestre i tehničari u Timu 2 imaju visoko, specijalističko obrazovanje kako bi mogli imati i proširene kompetencije.
Nužna promjena propisa
"Zato je nužno mijenjati zakone i podzakonske propise. Postojeći zakoni određuju da jedino liječnici smiju ordinirati terapiju i da medicinske sestre ne smiju primijeniti terapiju bez naloga liječnika. HKMS je stoga pred nekoliko mjeseci pokrenula izradu dokumenta s nužnim kompetencijama medicinskih sestara i tehničara i s predloženim razinama obrazovanja za rad u hitnoj medicinskoj pomoći", objašnjava Slava Šepec, predsjednica Komore i najavljuje da će dokument na kojem rade vrhunski stručnjaci iz tog područja ove jeseni predati Ministarstvu zdravstva
Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je primjena zapadnoeuropskog modela jedini način za bolje funkcioniranje izvanbolničke hitne pomoći.
"Točno je da je interes liječnika za tu specijalizaciju manji jer je riječ o stresnoj profesiji s naglašenim sindromom sagorijevanja, što odvraća liječnika od dugotrajnog interesa za rad u hitnoj medicini. Nije za očekivati da netko cijeli radni vijek provede u terenskom poslu izvanbolničke hitne bez posljedica za zdravlje, pa uz stimulativnija primanja i druge pogodnosti, treba razmisliti i o beneficiranom radnom stažu", kaže Luetić.
U Europi ima 40 različitih modela organizacije hitne medicinske pomoći, a u svijetu više od 70 modela. O obrazovanju paramedicinskog osoblja ovise i njihove ovlasti, pa tako oni medicinske struke s visokim obrazovanjem imaju drukčije kompetencije i ovlasti od volontera koji prođu tečaj i sudjeluju u pružanju hitne pomoći tako da zbrinu unesrećenog do dolaska vozila Hitne.