Dva su ključna razloga za bujanje privatnog smještaja u Hrvatskoj, prvi je da se sva naša ekonomija od loše provedene privatizacije naovamo svela na turizam, a drugi je da je u takvom turizmu, koji ima odlike masovnog a ne elitnog, država iznajmljivačima osigurala primamljiv pravni okvir - brzu registraciju, odnosno kategorizaciju vila za odmor, apartmana i soba, a pri tome ih nij opteretila porezima kao što je to slučaj s hotelijerima, piše Slobodna Dalmacija.
Dok je hotelijere uništavao visoki PDV, iznajmljivači su redali zlatne godine jednu za drugom, a umjesto da veliki iznajmljivači postaju mali hotelijeri, pa da od obiteljskog biznisa koristi ima i šira zajednica, ovi drugi su postajali iznajmljivači.
Tako je došlo do toga da je u privatnom smještaju osam puta više postelja nego u hotelskom, te su privatni iznajmljivači kvalitetom i konkurentnošću cijene i sadržaja koji se u njihovim objektima nude, nadvisili ponude u Italiji, Grčkoj, Francuskoj i Crnoj Gori.
Hiperinflacija privatnog smještaja
Zbog fleksibilne porezne politike i sjajnih turističkih sezona, pojave niskotarifnih kompanija koje su dovozile "backpackere" te velikih evanata, kao što je megapopularna "Ultra", došlo je do hiperinflacije privatnog smještaja, naročito u obalnim dalmatinskim gradovima.
Internet divovi poput Booking.coma i Airbnba omogućili su jednostavnu rezervaciju privatnog smještaja, što je dalo dodatni zamah investitorima za gradnju novih apartmana. Zbog njihovog naglog povećanja sve je govorilo da nismo daleko od urušavanja cijena i cijele branše.
Vraćanje podstanarima
"S druge strane, to je bilo takvo vrijeme da su se iznajmljivale šupe i garaže ili stanovi koji nisu bili dostojni turističkog smještaja, a onda je došla ova kriza koja djeluje poput filtra. Prvi su se iznajmljivanju podstanarima vratili privatni iznajmljivači čiji je smještaj bio neadekvatan i na taj način turistički nekonkurentan", rekao je Daniel Radeta, predsjednik udruge koja okuplja zadarske privatne iznajmljivače.
U 2020. u Splitsko-dalmatinskoj županiji u odnosu na 2019., jedanaest posto manje građana pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a taj trend će se nastaviti bude li i ova turistička godina slaba.
U Splitu je prošle godine 1200 iznajmljivača odjavilo apartmane. Ako ova sezona ne donese barem nešto bolje rezultate, a travanj i svibanj su praktički već otpisani, tako će biti i ove jeseni i zime. Iako je dio iznajmljivača odjavio apartmane da bi izbjegao davanja u zimskom razdoblju, oni koji nisu nudili atraktivan smještaj na isto takvim lokacijama definitivno su odustali od turizma i vratili se podstanarima.
"Realno, ljeto 2021. može biti malo, malo bolje od lanjskog, što znači da će se i oni koji su opterećeni kreditima nužno vratiti podstanarima, a mnogima ni to neće biti dovoljno da bi preživjeli", tvrdi Radeta za Slobodnu Dalmaciju.
Borba za turiste
No sada se konkurencija vraća u igru pa kreće borba za svakoga gosta koji odluči provesti odmor u inozemstvu, s obzirom na to da ih se na sve načine stimulira da ostanu kod kuće i tako pomognu posrnuloj ekonomiji.
"Oni koji ne mogu ponuditi kvalitetu za novac, vratit će se podstanarima. Vi danas, u doba internet revolucije, ne možete nikome prodati rog za svijeću jer tržište je veliko, a gost bira smještaj u zadnji tren. Ukoliko ova situacija potraje, broj iznajmljivača će se sigurno prilično smanjiti", zaključuje Radeta za Slobodnu Dalmaciju.