U Dubrovniku se gradi na svakom koraku. Nedavno smo izvijestili upravo o tome kako je trenutačnim planovima dopuštena megalomanska gradnja.
Možda donosi radna mjesta i novac, ali za sobom ostavlja tone građevinskog otpada koje završavaju na divljim deponijima privatnih vlasnika koji za to ubiru novac. Dubrovnik je grad koji i dalje nema legalno odlagalište za ovakav otpad.
Ljetnikovac Cvijete Zuzorić dobio je nedavno novi ures. Tone građevinskog otpada nadvilo se nad njim i nekad besprijekornom uvalom u Brsečinama.
"Naime, kako su nam građani dojavili preko našeg zelenog telefona eko fona, radi se o privatnom vlasniku koji u blizini gradi hotel", kazala je Jadranka Šimunović, predsjednica Zelenog foruma i Eko-Omblića.
O svemu su obavijestili Ministarstvo okoliša i gradske komunalne redare
"Komunalno redarstvo izašlo je na teren odredilo prekršajnu mjeru i dalo je nalog za uklanjanje navedenog", rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Nisu Brsečine jedini primjer. Iako su propisane kazne za odbacivanje otpada za fizičku osobu i do 10 tisuća kuna, a za pravnu čak i do 700 tisuća, one, čini se, nisu prepreka novim divljim odlagalištima.
U zaštićenom, značajnom krajobrazu Rijeke dubrovačke, brdo otpada nastalo je između 2010.-2011. godine, od tada ne da nije sanirano, već do dana današnjega iznad starog ljetnikovca, otpad samo buja.
Pa tako od dubrovačkih gornjih sela do brda Srđ i dalje
"Ima ih sigurno u Dubrovniku i oko Dubrovnika između 30 i 40 divljih odlagališta što je zaista previše", rekla je Jadranka Šimunović.
Dubrovnik je bez deponija godinama, a međuvremenu dubrovačka gradilišta cvatu.
"Na primjer iz jedne velike zgrade u našemu gradu može se dignut po sto vreća šuta i sad je pitanje gdje će to oni staviti", kazala je Nevenka Đirlić Grošeta.
No, u Dubrovniku postoji tvrtka za odvoz otpada, Za odvoz šuta naplaćuju od 30 do 50 kuna po vreći, a oni imaju svoje odlagalište.
Tako da ne čudi što građevinski otpad krasi neku od jedinstvenih dubrovačkih vizura.
