"U dijelu svijeta u kojem je sredina prema kraju jeseni i prema zimi, iznimno je visok postotak, odnosno broj oboljelih. Kada gledate grafikone svih tih zemalja, primjerice europskih, svugdje imamo praktički istu sliku s dosta strmim porastom. U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko tjedana također bio velik porast, ali ono što trenutačno ohrabruje je određena stagnacija", kazala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' u Zagrebu Alemka Markotiću HRT-ovoj emisiji '1 na 1' urednika i voditelja Romana Bolkovića.
Dodala je kako su Hrvatska, Slovenija i Luksemburg, primjerice, dostigle određeni plato nakon kojeg se očekuje da brojevi oboljelih počnu padati.
'Hrvatska je izvrsno odradila prvi lockdown'
Govoreći o epidemiološkim mjerama koje donosi Nacionalni stožer, Markotić je kazala kako tu priču treba demistificirati jer su one u većini dijelova svijeta slične.
"Nema nikoga tko će ne znam kakvu posebnu mjeru izmisliti koja će biti spektakularno drugačija od drugih. Stvar je na koji način i u koje vrijeme te mjere, koje više-manje svi koriste, provodimo. Pri tome se mora znati i specifičnost određenih područja...", kazala je.
Za prvi lockdown, Markotić kaže da ga je Hrvatska odradila izvrsno i pravovremeno, u vrijeme kada se vrlo malo znalo o virusu, kada nije bilo zaštitne opreme gotovo nigdje na tržištu, a testova nije bilo dovoljno.
"Irska, Češka i Slovenija koje su uvele novi lockdown, uvele su ga već na dijelu krivulje kada je sve skupa počelo padati i nema nekog prevelikog učinka. Mogli smo mi uvesti lockdown 1. rujna, ali recite mi tko bi ljude uvjerio da treba ići u lockdown 1. rujna", zapitala se.
Dodala je da se nakon strogog zatvaranja obično opuste pa ponovno počne rasti broj oboljelih. Stoga, kaže, treba naći mjere koje ljudi mogu prihvatiti na duge staze.
'Koronavirus je puno toga razotkrio'
Govoreći o fenomenu poricanja Covida-19, Markotić je ustvrdila da to nije ništa novo te da je oduvijek bilo takvih situacija.
"Ali, zanimljivo je da je koronavirus puno toga razotkrio. Dakle, ovo je i vrijeme razotkrivanja. U krizama dolaze do izražaja ljudske osobine. Oni koji su dobri, dođu u žižu i pokažu svoje najbolje osobine, a oni koji su loši, pokažu svoje dno", kazala je te dodala kako su takvi ipak manjina.
S druge strane, kaže, postoji tiha većina koja ne visi po društvenim mrežama.
"Tiha većina koja nije zadužena da sve konstantno komentira i na neki način ide prema destrukciji. Ta jedna tiha, pozitivna većina kojoj je također teško i koja se ne može uvijek i kontinuirano 100 posto držati mjera, ona to na neki način neutralizira i pokazuje da ipak drži pravi smjer. Inače bismo danas, koliko god je teško u svijetu, imali puno veću katastrofu s ovim virusom", smatra Markotić.
'Bitno je koliko smo uspjeli držati smrtnost pod kontrolom'
O procjeni poduzetnika i matematičara Nenada Bakića da sadašnjim tempom širenja epidemije Hrvatska ipak neće trebati više od 1600-1700 bolničkih kreveta, Markotić je rekla da se slaže s njim, ali naglašava i nezahvalnost određenih procjena.
"I matematički modeli mogu se mijenjati i prilagođavati određenim novim informacijama. U obzir treba uzimati sve. Treba gledati i broj ljudi koji su ozdravili", kazala je.
Što se tiče postotka umrlih među ukupno zaraženima, Markotić kaže da je Hrvatska među najboljim zemljama.
"I to je pravi parametar. Nije problem toliko da su se ljudi inficirali, da su i bili nekih sedam dana bolesni… Bitno je na kraju kolika je šteta učinjena, kolika je bila smrtnost, koliko smo uspjeli na vrijeme u zdravstvenom sustavu tim ljudima pomoći. Koliko smo ih brzo uspjeli izliječiti, dovesti u situaciju da mogu ići doma. Isto tako, koliko smo uspjeli držati smrtnost pod kontrolom. I to je ono što će se na kraju, u suštini, gledati", kaže.
Također, rekla je kako je na znanstvenicima u ovo vrijeme velika odgovornost da se ne upuštaju u stvari koje mogu zbunjivati javnost.
'Ovaj virus dobro se snalazi sa svim preprekama'
O samom koronavirusu, Markotić je kazala da je "doista neobičan".
"Ovaj virus nam je u kratkom vremenu zadao jako puno zadataka, jako puno nekakvih novih stvari, nepoznanica. Iznimno je brz, iznimno se dobro snalazi sa svim našim preprekama koje mu pokušavamo postaviti", rekla je Markotić dodavši kako za sada nema nikakvih dokaza da je virus nastao u laboratoriju.
Pojašnjavajući pojam komorbiditet, Markotić je rekla kako infektivne bolesti mogu biti opasnije za ljude koji imaju kronične bolesti poput dijabetesa, povišenog tlaka, imunosnih poremećaja, reumatskih bolesti…
"Kod takvih bolesnika možemo očekivati teži tijek bilo koje infektivne bolesti. Situacija je opasnija tim više ako za određenu virusnu bolest ne postoji lijek. Koronavirus je okidač koji će dovesti do teže kliničke slike. Takav bolesnik može lakše završiti na respiratoru, u intenzivnoj njezi i onda je teže takvog bolesnika spasiti. To je nešto što vidimo i kod korone i kod svega. Ne možete uvijek 100 posto znati je li u tom trenutku čovjek umro od komplikacije neke njegove kronične bolesti ili je baš korona bila ta", pojasnila je.
Nema kolektivnog imuniteta protiv koronavirusa?
Na koncu, Markotić je kazala kako se protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne može stvoriti kolektivni imunitet."
"Kod ljudi koji su infekciju koronom prošli proljetos, ne detektiraju se antitijela, ali mislim da su zaštićeniji od ostalih", kaže.
Istaknula je i da je svaka vijest o mogućem cjepivu ohrabrujuća, ali da ipak treba biti oprezan i vidjeti koliko dugo će to cjepivo štititi ljude.
"Ohrabrujuće je da su nuspojave minimalne, ali je veliko pitanje hoće li se, kao kod gripe, docjepljivati, odnosno svake ili svakih par godina ponovo cijepiti. To je sljedeća faza koju će morati ispitivati. Sada je važno da se proizvede dovoljno cjepiva za sve rizične i profesionalno izložene skupine. To će sigurno utjecati na širenje virusa, a kod cijepljenih će se mjesecima morati pratiti koliko dugo će zaštita trajati", zaključila je Markotić u HRT-ovoj emisiji '1 na 1'.
