Ministar financija Marko Primorac danas je u Saboru predstavio paket izmjena poreznih zakona koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine.
Prema tim izmjenama, dosadašnji porez na kuće za odmor će biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza. U odnosu na prvo čitanje, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu, prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje.
Izmjenama porezna na dohodak predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura.
Kada je riječ o poticanju povratka iseljenika, predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura.
Primorac: 'Neće utjecati na one koji imaju nekretninu u kojoj žive ili je u dugoročnom najmu'
Ministar financija Marko Primorac uvodno je rekao da je fokus na pravednosti poreznog sustava.
"Odlučili smo učiniti preraspodjelu poreznog opterećenja na način da oni koji imaju više snose i veći teret oporezivanja. Pojam pravednosti podrazumijevamo kao prebacivanje poreznog opterećenja sa opterećenja rada na opterećenje drugih izvora gospodarske snage. To bi bilo dominantnije oporezivanje imovine, odnosno nekretnina koje su do sada u hrvatskom poreznom sustavu bile podoporezive - bilo kao imovina i kao izvor dohotka koji se ostvaruje iznajmljivanjem i korištenjem te imovine", rekao je Primorac.
Porez na nekretnine je dominantno prihod jedinica lokalne samouprave, rekao je Primorac. Cilj je omogućiti dovoljan fiskalni prostor rasterećenja dohotka, kako bi oni koji žive od svoga rada plaćali što manji porez.
"Promjena je utemeljena na transformaciji postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine", rekao je Primorac dodajući da se oko ovoga u prošlosti stvorilo ideološko pitanje zbog čega su nastale tenzije te da su zastupnici i mediji plašili javnost. "Plaše se ljudi, građani bespotrebno, a to ne bi trebao biti posao saborskih zastupnika nego umiriti ljude ako postoje dileme", dodao je.
Naglasio je da najavljeni porez ne treba brinuti one koji u nekretnini žive ili čija je nekretnina u dogoročnom najmu najmanje 10 mjeseci, kako bi se spriječile zlouporabe na način da netko prijavi dugoročni najam, a zatim ga nakon tri mjeseca raskine.
Oporezivanje nekretnina koje su u vlasništvu države
"Ovo ni na koji način neće utjecati na one koji imaju nekretninu u kojoj žive i koji imaju nekretninu u dugoročnom najmu. Nema ih uopće u obuhvatu oporezivanja. Komunalna naknada ostaje, a porez na nekretnine de facto niče iz postojećeg poreza na kuće za odmor, koji u Hrvatskoj postoji od početka 90-ih godina", pojasnio je Primorac dodajući kako je cilj staviti što više nekretnina u stambenu funkciju.
"U Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina. Želimo mladim obiteljima omogućiti priuštivo stanovanje kroz pruštivu cijenu ili priuštivi najam", rekao je Primorac te dodao kako je povlašteni porezni tretman nekretnina - kao vrste imovine i dohotka od nekretnina - na tržište privukao jako velik broj dionika zainteresiranih ulagati u nekretnine.
"A kada netko u nešto ulaže, pa i oni koji su iz inozemstva, to povećava potražnju i cijenu tih nekretnina. Nadamo se kako će uvođenje poreza na nekretnine, ali i ostalih mjera, rezultirati zaustavljanjem rasta cijena nekretnina i pozitivno se odraziti na visinu najma i kako će poslužiti kao korektivni čimbenik u smislu motiva određenih građana i investitora - koji su čak iz postojećih poduzeća izdvajali sredstva ulažući u nekretnine i tako stvorili dodatnu potražnju", rekao je Primorac.
Naglasio je da porez na nekretnine plaćaju svi, i pravne i fizičke osobe koje su vlasnici stambenih nekretnina koje se ne koriste za stanovanje i nisu u dugoročnom najmu. "To znači, hoće li to plaćati tvrtke, banke, financijske institucije - da, tko god ima u potrfelju nekretnine, taj će plaćati porez na nekretnine", rekao je Primorac naglasivši da u tom dijelu postoje određene tehničke specifikacije.
Rekao je da je odlučeno da će se oporezivati i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Dodao je kako nisu vidjeli ekonomske razloge za to, ali da nema ni razloga da tako ne bude.
"Odlučili smo oporezivati i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i nadam se da će svima sada biti lakše i da će sada mirne savjesti moći podržati ovaj prijedlog", rekao je Primorac.
Status domaćina i tko će biti oslobođen poreza
Primorac je zatim pojasnio status domaćina.
"Ukoliko netko živi u nekretnini u smislu domaćina, a tijekom ljetnih mjeseci iznajmljuje tu nekretninu, ali je negdje u blizini, takva osoba ne plaća porez na nekretnine. Vezali smo se uz Zakon u ugostiteljstvu - radi se o kući, to ne može biti stambena zgrada. Osoba domaćina prepoznata je kao osoba koja živi u nekretnini, ima par soba ili apartmana koje iznajmljuje na istoj adresi, taj se smatra domaćinom i bit će oslobođen poreza na nekretnine. U smislu Zakona o ugostiteljstvu, tu bi se radilo o preko 70 posto obveznika, to nije moguće, ali ukoliko netko živi u nekretnini koju tijekom ljetnih mjeseci iznajmljuje, nema problema, neće plaćati porez na nekretnine", pojasnio je Primorac.
Naglasio je kako i dalje postoje socijalni kriteriji za ovaj porez. Jedinice lokalne samouprave mogu propisati kriterije kojima mogu u potpunosti osloboditi nekoga poreza za nekretnine, ako to nekome predstavlja porezno opterećenje koje bi znatno utjecalo na njegov budžet ili ako je nemoguće prodati nekretninu.
Što se prikupljanja podataka o nekretninama tiče, Primorac je rekao da će postupak biti u potpunosti automatiziran te da nije potrebno podnositi obrasce. Porezna uprava će, naime, preuzeti bazu od jedinica lokalne samouprave za komunalnu naknadu.
"Porezna uprava će utvrditi da li se netko nalazi na toj adresi, je li nekretnina u dugoročnom najmu, ne treba donositi nikakve papire ili ugovore. Ako je nekretnina u dugročnom najmu, Porezna ima ugovore, osim ako netko - nedaj bože - ilegalno iznajmljuje. Nadamo se da toga nema. Međutim, ukoliko netko zna da ima nekretninu na koju plaća naknadu i koja će ući u stambeni fond, ali nije pogodna za život, tada je potrebno podnijeti materijale i činjenice bitne za oporezivanje jer, ukoliko netko plaća komunalnu naknadu, to je potencijalni obveznik poreza na nekretnine. Ako smatra da nekretnina ne bi trebala podlijegati plaćanju poreza zbog okolnosti o kojima Porezna nema podatke, u takvim slučajevima je potrebno informirati Poreznu upravu", pojasnio je Primorac.
Podsjetio je da će najniži iznos poreza na nekretnine iznositi 0.6 za one jedinice lokalne samouprave koje su imale porez na kuće za odmor ukoliko ne donesu odluku, a jedinice lokalne samouprave koje nisu imale porez na kuće za odmor, također će koristiti taj iznos.
'Isključivo prihod jedinica lokalne samouprave'
Izvorno je 80 posto prihoda trebalo ići jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto državi. Sada se država odriče svojih 20 posto u korist županija jer uslijed uvođenja poreza, a ako jedinica lokalne samouprave ne prebaci podatke Poreznoj upravi, može doći do blagog administrativnog opterećenja županija.
"Ovo je isključivo prihod jedinica lokalne samouprave, nitko ne lupa harač, ne otima, nego stvara uvjete za pravedniji porezni sustav", rekao je Primorac dodajući da država od ovoga neće uprihodovati "niti centa". "Naš je cilj da oni koji žive od svoga rada plaćaju što manje poreze. Omogućili smo ovim paketom još veću autonomiju jedinica lokalne samouprave i pomogli čelnicima u smislu različitih alata koje imaju na raspolaganju kako bi kreirali svoje politike, a ne im prebacili vrući krumpir", dodao je.
Što se tiče paušala u turizmu, u odnosu na prvo čitanje smanjena je donja granica paušala po krevetu za indeks turističke razvijenosti 1 od 100 do 300 eura, a za indeks 2 od 70 do 200 eura. "Donja granica je malo smanjena, smatramo da ovo ostavlja dovoljno prostora jedinicama lokale samouprave ako smatraju da je potrebno dodatno oporezivati kratkoročni najam tamo gdje postoji takav potreba", rekao je ministar Primorac.
Povrat poreza na dohodak za iseljenike
Govoreći o povećanju praga za ulazak u višu stopu poreza na dohodak s 40 na 60 tisuća eura te povećanju osobnog odbitka, rekao je sljedeće:
"Ono što je potrebno u cilju daljnjeg jačanja pravednosti poreznog sustava, i na tome Porezna uprava i Ministarstvo financija već rade, smatram osobno kako je odbitke za uzdržavane članove potrebno potpuno ukloniti iz obračuna plaće i oporezivanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Jer 53 posto građana u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak i ukoliko imaju uzdržavane članove, njima ti uzdržavani članovi u porezne svrhe ne pružaju nikakav porezni zaklon ili štit i to je potrebno promijeniti. Ukidanjem odbitaka povećala bi se pravednost sustava u smislu redistribucije i smanjenja nejednakosti. Ukoliko bi se iznos predviđen da se rastereti, kroz postojanje odbitka za uzdržavane članove isplaćivao fiksno svakome u jednakom iznosu - i na tome radimo, da ne bude nekakvo iznenađenje iduće godine - moramo vidjeti kako to isplaćivati iz kojih izvora", rekao je Primorac.
Smanjuju se gornje stope granica poreza na dohodak što je Primorac ocijenio izravnim doprinosom poreznom rasterećenju rada.
"Apeliramo na čelnike jedinica lokalne samouprave da rasterete u još većoj mjeri. Imamo i mjeru koja će omogućiti povrat poreza na dohodak povratnicima iz inozemstva koji su proveli barem dvije godine u inozemstvu u razdoblju od pet godina", rekao je dodajući da je to vrijediti za prekomorske države Argentinu, Australiju, Brazil, Boliviju, Čile, Ekvador, Južnu Afriku, Kanadu, Novi Zeland, Paragvaj, Peru, SAD, Urugvaj i Venezuelu te za Austriju, Belgiju, Dansku, Francusku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku, Njemačku, Švicarsku i Veliku Britaniju.
Osvrnuo se i na ukidanje oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade do 30 godina, što je bila subvencija poslodavcu. "Ostaje na snazi modificirana mjera, a to je da za prvo zaposlenje onom tko nema staža odnosno nije bio zaposlen na neodređeno, omogućavamo da ukoliko njega poslodavac zaposli, da za takvu osobu godinu dana ne plaća doprinose za zdravstveno osiguranje - to je postojeća mjera, bila je prisutna već prije, međutim izmijenili smo ju na način da je dodano "na neodređeno". Prije je vrijedila za određeno i za neodređeno."
Primorac se na kraju osvrnuo i na povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 60 tisuća eura. "Smatramo kako će i ova mjera pomoć i rasteretiti male poduzetnike u ranim fazama započinjanja poslovanja, a naravno da taj prag ne možemo povećavati u nedogled", zaključio je Primorac.
'Vi ćete uskoro početi oporezivati zrak, a tafira će ovisiti o nadmorskoj visini'
Krenule su replike zastupnika.
Ante Babić rekao je da porez na nekretnine postaje obvezni lokalni porez i da su neki lokalni čelnici već najavili da taj porez neće uvesti. "Hoće li se samovoljom i populizmom lokalnih čelnika moći izbjeći porez na nekretnine?", upitao je.
"Naravno da neće", odgovorio je Primorac. "Ukoliko jedinice lokalne samouprave ne donesu porez, a imali su porez na kuće za odmor, porez na nekretnine odgovarat će iznosu tog poreza odnosno 0.6 eura po kvadratnom metru ako tog poreza do sada nije bilo."
"To što će država oporezivati svoje nekretnine, uzeti od sebe i vratiti sebi, u odnosu na uzimanje građanima kojima neće vratiti ništa. Bojim se da ćete vi uskoro početi oporezivati zrak, a da će tarifa ovisiti o nadmorskoj visini", rekao je Ante Kujundžić.
Zastupnik Ivica Kukavica rekao je da ga zanima rasterećenje gospodarstva i povećanje praga poreza za ulazak u PDV.
"Omogućava se administrativno rasterećenje malim poreznim poreznim obveznicima, posebno za one u ranim fazama poslovanja. Moramo biti svjesni da je to najznačaniji porezni prihod i ne možemo tu granicu povećavati u nedogled", rekao je Primorac.
Sanja Radolović upitala je koliko 'otpada' na nelegalno iznajmljivanje te istaknula da je čak 660 tisuća kreveta pod krinkom nekomercijalnog smještaja.
"Razmjenom podataka sa platformama postoji suradnja i sve više je takvih obuhvaćeno. Oni koji koriste nekretnine za nekomercijalni smještaj plaćat će porez. Ako ugosti svoje prijatelje, ne plaća porez na dohodak, ali slažem se da je pitanje nekomercijalnog smještaja jedan od prioriteta", rekao je Primorac.
Zastupnik Hrvoje Zekanović upitao je Primoraca za njegov stav o tome da se plaća porez po prihodima, s obzirom da većina turista dolazi preko internetskih platformi, čime bi se riješio problem na koji je ukazala Radolović odnosno, da bi se tako plaćao porez prema prihodima.
"To bi bio najpravedniji sustav oporezivanja kratkoročnog najma i time bismo ostvarili ambiciju izjednačavanja dugoročnog i kratkoročnog najma", rekao je Primorac dodajući da ne postoje uvjeti za takav način oporezivanja.
Boris Lalovac rekao je: "Ja ću vas ministre pohvaliti, drugo čitanje je puno bolje od prvog. Mene zanima koliki je bio fiskalni učinak u prvom čitanju, a koliki je sada u drugom čitanju?"
"Ne možemo procijeniti učinak jer ne znamo ponašanje potencijalnih poreznih obveznika. Ukoliko će nekretnine stavljati u dugoročni najam, plaćat će manje poreza. Nemoguće je trenutno utvrditi fiskalni učinak, vodili smo se fondom 600 tisuća praznih nekretnina i pretpostavkom tog fiskalnog učinka", odgovorio je Primorac.
Josip Borić također je pohvalio drugo čitanje zakona. "Samo pitam, što je njihova dužnost, što im je činiti kao općinskim i gradskim vijećima, što moraju učiniti načelnici da bi građani znali što ih čeka?", upitao je.
"Što se tiče odluka jedinica lokalne samouprave, do 28. veljače je potrebno donijeti odluke. Ukoliko se ne donesu, Porezna uprava će utvrditi iznos poreza u svakoj jedinici lokalne samouprave", rekao je Pimorac te zahvalio pojedinim zastupnicima zaključivši da je drugo čitanje zakona puno bolje.
Zastupnik Dalibor Paus ipak je predložio odgodu, da se iznjedri što bolje rješenje. "Mislim da nema potrebe za hitnim postupkom, imamo čitav niz objekata u nekomercijalnom smještaju u iznajmljivanju na crno, ne vidim čemu žurba. Trebamo si dati vremena da bude dobro", rekao je. "Nije dobro, a nije nužno ni loše ovo što ste vi napravili", dodao je pa im svojim komentarom nasmijao predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
