Ministar financija Zdravko Marić u RTL Direktu govorio je o proračunu, povišicama državnim i javnim službenicima te novom krugu porezne reforme.
Manje-više znamo sve o proračunu, ali kako to da ste na kraju popustili sindikatima, a izričito ste tvrdili da je 3 posto povišice sve što možete ponuditi?
I ostao sam pri tim riječima jer sam rekao da su ta tri posto naša zadnja ponuda obzirom na proračun i kapacitete koje imamo. Ovih dodatnih dva posto u proračunu u ovom trenutku nisu zapisani, ali ćemo mi tijekom godine ostvariti dodatne uštede na rashodnoj strani kako bismo mogli napraviti dodatnu korekciju osnovice, kao što je i zapisano u kolektivnom ugovoru. Na proljeće ćemo ponovno sjesti i razgovarati o plaćama za 2020. godinu.
Kako to da vam je proračun iz godine u godinu sve veći, a poreznih obveznika, odnosno građana koji ga pune je sve manje?
Gotovo je 7 milijardi povećanje proračuna na rashodovnoj strani, ali tu treba reći da je 2,8 milijardi kuna stvarno povećanje proračuna, a preostalih 4,1 milijarda se odnosi na rashode koji se financiraju iz europskih fodova.
Zašto te 3 milijarde više, a nas je sve manje?
Polovica od toga se odnosi na mirovine i mirovinska primanja, najvećim dijelom zbog indeksacije mirovina. Drugi dio je razdjeljen između demografske obnove, 3 posto za plaće, ali i za znanost i obrazovanje i fond za financiranje europskih projekata. To su glavne stavke koje rastu u idućoj godini u odnosu na ovu.
Zašto nigdje drugdje ništa ne smanjujute?
Protekle dvije godine, ova godina, a i iduća glavna stavka koja se smanjuje su rashodi kamate. Troškovi financiranja naših postojećih i dugova iz prošlosti koje smo konsolidacijom javnih financija i popravljanje kreditnog rejtinga uspjeli doći do toga da su nam niže cijene kamata na međunarodnim i domaćem tržištu.
To nema veze s vama. Stanje na financijskim tržištima je takvo da možete jeftinije refinancirati dugove... Koje troškove reže Vlada u proračunu?
Nije baš samo do situacije na financijskim tržištima. U određenim drugim stavkama, bilo da govorimo o pojedinim sustavima, poput zdravstvenog, sigurno je potrebno napraviti određene iskorake i na troškovnoj strani. Povećavamo rashode za miroine i nema nikoga u Hrvatskoj tko bi bio protiv toga jer su nam mirovine niske u odnosu na prosječnu plaću. U isto vrijeme imamo nepovoljne omjere, pogotovo onaj između broja zaposlenih i umirovljenika.
Raste broj zaposlenih u državnim službama, a stanovnika je sve manje, raste broj učitelja, a učenika je sve manje. Do kada to može trajati? Posljednje prognoze ekonomista su da će sutra prognoza rasta BDP-a za treći kvartal usporiti na 2,2 do 2,5 posto. To je bitno manje od 2,9 posto koje smo imali u drugom kvartalu?
Sutra ćemo vidjeti kada taj podatak objavi Državni zavod za statistiku. U pravilu ne volim najavljivati, ali cijenim naše ekonomiste i vjerujem da su napravili dobra predviđanja. Za jači iskorak nije dovoljan samo doprinos domaće potražnje, odnosno potrošnje, nego nam treba veći doprinos i investicija i izvoza roba i usluga, a puno manji negativan doprinos uvoza. Hrvatsko gospodarstvo je još uvijek poprilično uvozno ovisno, bilo da raste domaća potrošnja ili izvoz roba i usluga. U posljednjim mjesecima vidimo popriličnu visoku ovisnost o uvozu.
Na koga apelirate, na kolege u Vladi?
Nije to stvar apela, nego to svi moramo u svom djelokrugu napraviti. Vladina uloga je stabilizacija financija i činiti sve što je potrebno da se uvjeti poslovanja u Hrvatskoj olakšaju. To je porezno i neporezno rasterećenje. Moramo stvarati još bolju klimu i stimulirati na različite načine privatni sektor koji najviše kontribuira. Na stopu rasta koja je trenutno oko tri posto najveća je zasluga na našem gospodarstvu.
Industrijska proizvodnja ponovno pada. Ne brine li vas to?
Industrijska proizvodnja je jedan od elemenata na koji sigurno moramo obratiti pažnju. Ona ove godine bilježi ne tako dobre rezultate i to je jedan od pokazatelja koji treba uzeti u obzir. Naš izvoz roba i usluga tijekom ove godine pokazuje puno veću ovisnost o uvozu roba i usluga nego o samoj domaćoj industrijskoj proizvodnji.
Zadnji put ste u RTL Direktu najavili treći krug porezne reforme, niste otkrili što nas u njemu čeka. Možete li sada reći nešto više?
To bi bio već i četvrti. Gledat ćemo kako dodatno rasteretiti rad. Prostor smo našli u doprinosima i mislim da u tom smjeru trebamo nastaviti. S druge strane, mislim da cijena naša aktivnost što se tiče PDV-a, odnosno artikala koji su dobro znani, se treba i dalje nastaviti. Danas-sutra ako se stvore fiskalni kapaciteti da i cijela hrana bude na sniženoj stopi, a volio bih da se nađe prostora i za snižavanje stope poreza na dobit. Mislim da je to jedna od mjera koja je najviše urodila plodom.
Taj treći ili četvrti krug reforme ćete isto vi voziti?
Vidjet ćemo, vrijeme će pokazati...
