Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu i manji nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
To je slabiji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.
To je već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.
Jača domaća potrošnja, rastu investicije
Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan. Potrošnja kućanstava porasla je u četvrtom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju kada je iznosio 1,4 posto.
"Sukladno kretanjima u maloprodaji na kraju 2015., potrošnja kućanstava bila je glavni generator rasta BDP-a, kao i ubrzane kapitalne investicije. Međutim, bez obzira na dvoznamenkasti rast izvoza roba i usluga, uvoz bilježi snažniji rast. To je bilo za očekivati, jer čim započne oporavak kapitalnih investicija i osobne potrošnje, pojača se pritisak na rast uvoza. Samim time, imamo negativni doprinos neto izvoza BDP-u", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 11,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 13,6 posto, pa je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan, za 1,1 postotni bod.
Ostale sastavnice BDP-a zabilježile su rast. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja.
Porasla je i potrošnja države, za 0,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 0,6 posto u prethodnom kvartalu.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju oslabio u odnosu na prethodni kvartal 0,5 posto, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine skočio 2,0 posto.
U 2015. rast BDP-a znatno brži od očekivanja
U cijeloj 2015. BDP je realno porastao 1,6 posto u odnosu na 2014., što je prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.
To je i znatno brži rast nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjenjivalo se da će BDP porasti između 0,2 i 0,5 posto.
No, Šantić u ovoj godini očekuje nešto sporiji rast jer je, kaže, potencijal za rast domaće potrošnje manji nego lani, kada je bio potaknut izmjenama u sustavu oporezivanja dohotka, što je rezultiralo jednokratnim rastom neto plaća.
"Što se tiče mogućnosti za rast izvoza, pak, na početku ove godine bilježimo nepovoljnije međunarodno okruženje u odnosu na lani, dok bi se kapitalne investicije u jednom dijelu godine mogle naći pod pritiskom, djelomice zbog toga što postupak formiranja Vlade i uspostave mehanizama traje određeno vrijeme, što će zasigurno rezultirati određenim zastojem u provedbi investicija", ističe Šantić.
Zbog toga je nešto oprezniji u vezi ovogodišnjih stopa gospodarskog rasta, pa očekuje rast od otprilike 1 posto.
Vlada je u četvrtak predstavila smjernice za izradu državnog proračuna, prema kojima u 2016. očekuje rast BDP-a od 2 posto, slično kao i Europska komisija, koja očekuje rast od 2,1 posto.
