HDZ je predstavio svoj program. Namjeravaju otvoriti
180.000 novih radnih mjesta, smanjiti PDV na 24, a onda i 23
posto, povećati neoporezivi dio dohotka na 3750 kuna.
Tu su i krediti mladima do 350.000 kuna za pokretanje vlastitog posla. Poručuju da će voditi posebnu brigu o trenutačno 330 tisuća blokiranih građana kojima namjeravaju oprostiti dio dugova.
Također, najavljuju da će izmjenama ovršnog zakona zabraniti ovrhu nad jedinom nekretninom, ali i povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe.
RTL-ova reporterka Damira Gregoret našla se u društvu jedne od glavnih autorica gospodarskog programa HDZ-a, Ivane Maletić.
No što HDZ smatra najvažnijim i najhitnijim od danas najavljenih poteza?
Radi se o novim radnim mjestima.
180 000 novih radnih mjesta. Konkretno - kako?
U programu smo točno identificirali koji su točno razvojni potencijali RH, sektori u koje možemo i moramo uložiti, koji su to neiskorišteni potencijali koje moramo staviti u funkciju. Npr. najviše imamo poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji i stavljanjem toga u funkciju i pomoći, s pomoći malim poljoprivrednim organizacijama preko proizvođačkih poljoprivrednih centara, mislimo ojačati poljoprivrednu proizvodnju i kreirati novih 50.000 mjesta.
Koji bi bio prvi korak za taj plan?
Prvi korak je izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i omogućavanja da poljoprivredna zemljišta na brz i jednostavan način dobiju i mladi poljoprivrednici, npr. kao donaciju, neki na koncesiju, neki da idu dijelovi u prodaju, dakle točno izdefinirati kako resursi idu u funkciju.
Ostaje još 130.000. Kako to napuniti?
Reindustrijalizacija. Jako puno prostora je u našim industrijskim granama za daljnji rast i razvoj. Točno su rekli svi zaposleni u industrijama što im fali - treba im brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, brže dobivanje dozvola i rješenja. To je ono što ćemo napraviti kroz promjene u javnom sektoru. Isto tako, trebaju im cjenovno dostupne sirovine, energenti, bolja prometna povezanost, obrazovana radna snaga u skladu s njihovim potrebama. To sve mijenjamo kako bismo potaknuli njihovo proširenje, modernizaciju, inovacije, posebno tehnološke, da bismo otvorili 65.000 mjesta (i u farmaciji, prehrambeno-prerađivačkoj, metalurškoj te drvnoj industriji, ICT...).
Kažu iz HUP-a da su im radnici skupi. Primjerice, u Zagrebu gotovo 50 posto bruto plaće ide državi.
Upravo zato radimo na cjelovitoj poreznoj reformi da bismo snizili i cijenu rada. Zato smanjujemo porez na dohodak, dakle opterećenja direktno na plaću koja se odnosi na poslodavce. To je ono što će im pomoći i to je čitav segment snižavanja cijena inputa.
