Brojne statistike smještaju Hrvatsku na europsko dno po standardu i BDP-u po glavi stanovnika. Ništa svjetlija slika nije niti po kategorijama građanstva, štoviše, najugroženiji su oni najstariji, iznad 65 godina, koji bez primanja žive u samačkim kućanstvima.
Broj starijih raste iz godine u godinu, a Vlade nastoje njihove probleme riješiti strategijama socijalne skrbi i izvještavanjem o tome da se one provode. No, najnovije Vladino izvješće ne ulijeva povjerenje u te dokumente, jer je iz njega vidljivo kako starije osobe najteže žive u Osječko-baranjskoj županiji, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje je udio starijih osoba bez vlastitih prihoda veći nego na državnoj razini, piše Novi list.
Ogromne razlike
Država isplaćuje zajamčenu minimalnu naknadu od 920 kuna za radno nesposobne samce, a taj je iznos dvostruko niži od linije ekstremnog siromaštva. No, u Osječko-baranjskoj županiji od te pomoći živi svaka 50. starija osoba. Statistički gledano, ondje živi 6,56 posto ukupnog broja starijih osoba u Hrvatskoj, a naknadu ih prima čak 11,30 posto.
Osječko-baranjska županija je samo jedna od 11 županija čiji je udjel starijih osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu veći od ukupnog broja starijih stanovnika u ukupnoj populaciji. S druge strane, Grad Zagreb i još osam županija imaju veći udjel starijeg stanovništva, nego primatelja naknada u dobi iznad 65 godina.
Tako Zagreb ima 6,86 posto veći udio starijeg stanovništva nego primatelja naknade, a Primorsko-goranska županija ima 5,22 posto. U toj županiji tek svaki 273. stariji stanovnik prima zajamčenu minimalnu naknadu.
Uzroci i posljedice
Iz Vlade tvrde kako je primanje zajamčene minimalne naknade jasan pokazatelj posljedica ratnih razaranja, gubitka industrije, iseljavanja i bavljenja poljoprivredom bez uplate doprinosa. S druge strane, u onim županijama gdje ima manje starijih primatelja naknade, rizik od siromaštva u starijoj dobi je niži zbog mogućnosti iznajmljivanja stanova i apartmana.
Jedna od mjera koje je Vlada istaknula u svojoj strategiji je izjednačavanje dostupnosti smještajnih kapaciteta za starije osobe do razine državnog prosjeka. No, prema podacima startegije donesene ujesen 2017., u Hrvatskoj su domovi i udomiteljske obitelji mogle primiti 29.414 ljudi ili 3,68 posto populacije starije od 65 godina. Uz to, podaci govore da je u Hrvatskoj čak devet županija zaostajalo za tim prosjekom.
