"Žao nam je što obje stranke nisu ranije shvatile nužnost promjena. No, bolje ikad, nego nikad", kazao je Željko Lovrinović nakon trosatnih pregovora. Naveo je i da je Most u pregovore s HDZ-om i SDP-om uveo novinu - njihovi pregovarači su više pitali nego su odgovarali, kako bi na kraju pregovora, lakše mogli donijeti konačnu odluku. Lovrinović je kazao i da su im obje stranke do kraja tjedna obećale poslati pismeno očitovanje o svim točkama današnjih pregovora.
Ustvrdio je da Hrvatska ima jednu "najveću stranku" i da su u njoj su članovi svih ostalih stranaka, dužnici, nezaposleni i drugi, odnosno ugrožene skupine koje moraju biti u središtu interesa svih, a posebno političara i vlade koja se formira. "Nema izlaska iz sadašnje situacije na stari način. Vladanju na dug i vanjskim kreditima došao je kraj. Tu se traže stručnjaci, ljudi koji imaju znanja i hrabrosti", naglasio je. Lovrinović je kazao i da su se obje stranke, što posebno raduje Most, suglasile o potrebi puno snažnije uporabe kune u svim domaćim transakcijama. Dodao je i da su u pregovorima razgovarali o poziciji HNB-a i potrebi da se više uskladi s načelima poslovanja i organizacije s Eurospkom središnjom bankom. Rekao je i da će se morati intenzivirati i Hrvatska komunikacija s MMF-om. "U ime Mosta poručio sam da imamo samo 2016. za značajne zahvate, jer ako se to ne napravi i ne provedu se promjene koje tražimo i očekujemo, Hrvatska će 2017. doći u vrlo tešku poziciju", upozorio je.
Negirao je da je spekulacije kako je Most spreman na "monetarne eksperimente" kazavši kako samo žele "europeizaciju, a ne balkanizaciju" poslovanja banaka i HNB-a. Naveo je i da od banaka koje posluju u Hrvatskoj, a vlasnici su im u Italiji ili Austriji, očekuju da i u našoj zemlji posluju s istim odnosom prema korisnicima financijskih usluga. "Trebamo učinkovitiji monetarni i kreditni sustav, niže kamatne stope koje će poticati investicije i zapošljavanje. Moramo napraviti refinanciranje javnog duga", istaknuo je Lovrinović.
Osnivanje ureda za upravljanje javnim dugom
Izrazio je zadovoljstvo što su i HDZ i SDP pozitivno prihvatili ideju Mosta o ustrojstvu ureda za upravljanje javnim dugom. "To je danas jedna priručna štala gdje se ne zna tko pije, a tko plaća, a to je jedan od najozbiljnijim problema u Hrvatskoj", kazao je.
Lovrinović je negirao da se u Mostu svi ne slažu s njegovom monetarnom politikom te dodao da se Most ne zalaže za porez na nekretnine jer bi to bilo, kako je rekao, "kažnjavanje naših ljudi" kojima je to način ulaganja. Smatra kako sada nije trenutak niti vrijeme da se to uvodi u igru. Upozorio je da Hrvatsku "opasno ugrožava" rast obveza na temelju kamata po javnom dugu koje su do prije pet godina bile oko 5,5 milijardi kuna, a iduće godine će biti 14 milijardi kuna. "U hrvatskom javnom dugu nalaze se i babe i žabe, jabuke i kruške ", rekao je.
Lovrinović nije želio odgovoriti na novinarski upit jesu li Mostu nakon današnjih pregovora bliži HDZ ili SDP rekavši kako tu odluku neće donijeti na temelju jednog segmenta i reforme, već će sve što pregovaraju s tim strankama podvrgnuti analizi koja će, kako je najavio, biti gotova za dva do tri tjedna. Na pitanje zašto bi HDZ-u i SDP-u trebao Most ako se se te dvije stranke dogovore o koaliciji odgovorio je da će Most tada "otići na rekreaciju".
Marić: HDZ i Most su protiv poreza na nekretnine, SDP je ZA
HDZ-ov ekonomski stručnjak Goran Marić rekao je da je njegova stranka Mostu danas predložila i raspravu o još nekim ekonomskim problemima o kojima se Most nije izjašnjavao - zdravstvenom i mirovinskom sustavu, koncesijama, izmjenama zakona o porezu na dobit, zakona o porezu na dohodak i zakona o PDV-u. Istaknuo je kako su zajednički ustvrdili da u zemlji postoji velik broj nepotrebnih agencija, a institucionalno se nije riješilo ni pitanje upravljanja javnim dugom.
Upitan u čemu je razlika između SDP-ove i HDZ-ove politike ako se u svemu slažu s Mostom odgovorio je kako su HDZ i Most protiv poreza na nekretnine, što zagovara SDP. "Politika HDZ-a i SDP nije nikad bila ista niti će ikada biti", rekao je. Smatra da povećanje ekonomske aktivnosti treba temeljiti na rastu BDP-a, ukidanju nepotrebnih agencija, racionalizaciji poticaja u poljoprivredi te koncesijama. "Na temelju koncesija Hrvatska može imati znatno veće prihode nego što ih ima", kazao je.
Upitan kako HDZ gleda na zahtjev Transparency International Hrvatska (TIH) da promatraju pregovore odgovorio je da bi se onda javile i mnoge druge udruge. "Kada osvoje mandat onda ćemo pregovarati", dodao je.
