Novi list piše kako će istražni radovi, koje provodi zagrebačka tvrtka Geokon, potrajati do 25. rujna. Istražni radovi obuhvaćaju bušenja morskog dna i geološka ispitivanja podmorskog tla na kojemu bi trebalo biti izgrađeno pristanište za plutajući LNG terminal.
Umjesto kopnenog terminala - plutajući
Dio istraživanja za budući LNG terminal već je ranije obavljen, no Vlada je u međuvremenu donijela odluku da se pređe s kopnenog terminala na plutajući.
"Dosad provedena istraživanja nedostatna su za ovu vrstu terminala, stoga smo morali pokrenuti dodatna ispitivanja, na dijelu podmorja gdje će se graditi privezište za plutajući terminal", kazao je direktor LNG Hravtska Goran Frančić dodajući da su sva istraživanja koordinirana s nadležnim lučkim upravama i pomorskim vlastima.
Nakon odluke da se s kopnenog pređe na plutajući terminal, potrebno je izgraditi jače i dulje pristanište.
"Pristanište mora biti dulje i čvršće, jer na njemu će biti FSRU brod, odnosno plutajući terminal, spojen s kopnom putem sustava za iskrcaj plina pod tlakom od sto bara, nakon uplinjavanja na samom brodu, a uz njega će se vezivati LNG Carrieri koji će dopremati plin na terminal", kazala je za Novi list Andrea Lopac iz tvrtke LNG Hrvatska.
LNG Hrvatska mora nabaviti FSRU brod
Infrastruktura pristaništa počivat će na velikim betonskim blokovima, pa će iz prvih istražnih bušotina na dubini od 15 do 20 metara biti uzimani uzorci tla i potom slani na analizu. Rezultati te analize očekuju se do konca rujna kada se očekuje i raspisivanje prvog kruga tendera za projektiranje pristaništa i nabavku FSRU broda (plutajućeg terminala) kapaciteta oko 2,5 milijarde kubičnih metara prirodnog plina godišnje.
Nakon što budu poznati svi troškovi, LNG Hrvatska od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) može zatražiti izračun tarifa, odnosno cijene plina iz budućeg terminala o čemu će uvelike ovisiti drugi krug natječaja u kojem će se ponuđači nadmetati za izgradnju pristaništa i kupoprodaju FSRU broda.
SAD žele izvozom plina smanjiti ruski utjecaj
Europska komisija odobrila je Hrvatskoj 103 milijuna eura za projekt LNG terminala na Krku, od ukupno potrebnih 360 milijuna, ali uz uvjet da LNG Hrvatska ima FSRU brod u svom vlasništvu. No, većina takvih brodova u vlasništvu je specijaliziranih brodarskih kompanija, koje ih obično daju u dugoročni najam skupa s osposobljenom posadom. LNG Hrvatska morat će ili kupiti jedan od postojećih brodova na tržištu ili ugovoriti gradnju novog u nekom od specijaliziranih brodogradilišta u svijetu.
Ako se bude nabavljao polovni FSRU brod, tada će LNG Hrvatska morati zadovoljiti stroge kriterije Europske komisije kako bi uopće dobila europski novac, piše Novi list.
Bez tih 103 milijuna eura projekt bi pao u vodu. Usto je otežavajuća okolnost što ukapljeni plin na europskom tržištu cijenom teško može konkurirati onome iz cjevovoda i što ovaj projekt očito ima političke konotacije kroz odnos s SAD-om koji izvozom svoga plina u Europu želi smanjiti ruski utjecaj.