O tom problemu govorilo se na obilježavanju desete godišnjice primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije, a uoči obljetnice, stigao je Godišnji izvještaj američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Kritike nisu izostale.
10 godina od primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, i sami građani su podijeljeni oko napretka u pogledu zaštite ljudskih prava.
Najviše se diskriminira etnička pripadnost pojedinca te područje rada i zapošljavanja. Najčešće su prijave Uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović: ''Građani još uvijek ne znaju dovoljno kome se pritužiti, što je diskriminacija, nemaju povjerenja u institucije. I jedno područje na kojem moramo raditi je da prijavljivanje diskriminacije bude veće''.
Američko državno tajništvo u Godišnjem je izvješću o ljudskim pravima kritiziralo Hrvatsku. Problemom smatraju Vladino nepokretanje postupaka u slučajevima prijetnji novinarima, migrantima i azilantima. Zatim, nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u braku. Uz to, ističu, prisutna je i diskriminacija nad nacionalnim manjinama.
''Podsjeća nas to na neke još korake koje je još potrebno napraviti, ja se nadam da će ih Vlada uzeti u obzir'', kaže Vidović.
- 'Pravo građansko obrazovanje učinilo bi nekompetenciju političkih elita vidljivom. Zato ga ne uvode'
No, državni vrh ne čini sve u svrhu zaštite ljudskih prava, smatra programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel: ''Država apsolutno ne čini dovoljno na prevenciji diskriminacije i diskriminatornog ponašanja, a to se prije svega ogleda u nepostojanju adekvatnog sadržaja ljudskih prava u građanskog odgoju i obrazovanju''.
A samo trećina građana prijavljuje problem.