Vlada je danas donijela mjere za ublažavanje cijena goriva, a premijer Andrej Plenković je najavio kako će Vlada "koristiti sve mehanizme koje ima na raspolaganju kako bi pomogla građanima". Ministar gospodarstva Davor Filipović to je dodatno potvrdio istaknuvši kako će ministarstvo pratit situaciju i reagirati kao i dosad te pomoći svima kojima je pomoć najpotrebnija, uz napomenu da Vlada 'razmišlja o svim opcijama'.
„U kratkom roku to je jedino moguće napraviti“, kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je za Net.hr prokomentirao Vladine mjere.
'Smanjenje trošarina ne spada u ekonomsku politiku nego u čistu politiku'
„Inače je opća politika Vlade koncentracija na troškove, na koje ne može puno utjecati. Ako i utječe na troškove kroz smanjenje trošarina i poreza, na taj način smanjuje prihode i kvalitetu javnih usluga u državi, smanjuje kapitalne investicije. To dugoročno šteti razvoju Hrvatske, ali politički i u kratkom roku izgleda dobro“, kaže Jurčić.
Naglašava kako se Vlada treba baviti povećanjem BDP-a koji u Hrvatskoj iznosi 12 tisuća eura po glavi stanovnika, na razini Europske unije 20 tisuća, a među razvijenijim zemljama preko 40 tisuća eura po glavi stanovnika.
„Gledamo li povećanje cijena energenata za jedno dvije kune, u Hrvatskoj je to puno veći udar na standard nego što je povećanje cijena energenata za jedan euro u Europi“, kaže Jurčić i napominje kako je u pitanju mjera koja ne spada u ekonomsku mjeru već u čistu politiku.
'Poskupljenje kao takvo ne udara na standard, već to što se nismo razvili'
„Mi spadamo među najslabije razvijene zemlje u EU iz jednostavnog razloga što nemamo dugoročnu politiku povećanja domaće proizvodnje i domaćeg dohotka. Nas svako povećanje cijena baca u velike probleme, a rješenje tog problema leži u standardnoj politici dizanja domaćeg proizvoda“, kaže Jurčić te dodaje kako nas poskupljenje ne bi toliko 'udarilo' da je vođena bolja ekonomska politika u srednjem i dugom periodu.
„Nama poskupljenje kao takvo ne udara na standard, već to što se nismo razvili i to što imamo najmanji dohodak po glavi stanovnika u Europi. Kad to znamo, ove mjere više ispadaju politikanske. Postavlja se pitanje što su radili zadnjih pet godina? Zašto nisu digli standard zadnjih pet godina?" pita se Jurčić. Na pitanje može li Vlada reagirati ukoliko uslijedi novi rast cijena, odgovara:
Nove cijene goriva od srijede
„Ma može. Mi imamo osjećaj da država puno troši. Možda troši neracionalno, ali većina troškova je nužna. Mi imamo 45 posto BDP-a u javnoj potrošnji, to je prosjek Europske Unije. Nije problem javna potrošnja nego BDP – da imamo 15 tisuća eura po glavi stanovnika umjesto 12 tisuća, imali bismo bolju javnu uslugu i problem povećanja cijena bio bi manji“, kaže Jurčić te napominje kako su Hrvatski problemi za Europsku uniju 'kap u moru' i da će se za nas 'uvijek naći novca'.
Međutim, upozorava da Hrvatska mora imati industrijsku politiku, koja je i napisana prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, te da se ne možemo ponašati 'kao poduzeće koje ima proizvodni program, a ne zna kakve stručnjake, tehnologiju i tržište želi'.
'Neće zbog Pelješkog mosta jedan Slavonac manje iseliti'
Kao primjer navodi izgradnju Pelješkog mosta i ulaganje u infrastrukturu općenito.
„Evo, čuveni Pelješki most. To je prije svega politički projekt, ali ne smije se proglašavati kao glavni ekonomski projekt. On neće utjecati na ekonomiju, neće zbog njega jedan Slavonac manje iseliti. Imamo ceste, ali nemamo što voziti. Građevinski sektor je pokrenut, ali nemamo ga otkud platiti jer smo napravili infrastrukturu, ali ne i proizvodne pogone“, kaže Jurčić te dodaje kako je inflacija redovita pojava.
„Inflacija se redovito pojavljuje. Nema veze je li uvozna ili domaća, uvijek treba biti spreman na nju. Vi možete biti stabilni i na dnu Europe. U tom smjeru ide Hrvatska – da bude stabilna na dnu Europe“, zaključuje.