Nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora INA-e te bivši ministar financija Slavko Linić slaže se s Davorom Šternom, također nekadašnjim čelnikom ove kompanije, da ne čudi da u Nadzornom odboru Ina-e nisu primijetili "da nešto ne štima" oko jeftine prodaje plina.
Podsjetimo, u najvećoj plinskoj aferi uhićenu petorku, među kojima je i direktor tvrtke zadužen za plinsko poslovanje Ina-e Davor Škugor, sumniče da su kupnjom jeftinog plina od INA-e i njegovom preprodajom po 11 puta većoj cijeni, Inu oštetili za više od milijardu kuna.
"Teško je da su u Nadzornom odboru mogli nešto primijetiti jer prošle godine nisu bile tako velike razlike u cijenama plina, a u Nadzornom odboru promatraju završna izvješća te rijetko raspravljaju o kvartalnim izvješćima. Većinom su to fizički podaci, ali Uprava INA-e je ta koja je morala primijetiti, ona je odobrila prevelika ovlaštena za zaključivanje ugovora, ona nije mogla dozvoliti da netko, tko je direktor ili član Uprave za poslovne s plinom, bude i predsjednik nadzornog odbora u privatnim tvrtkama te da ima tvrtku koja se bavi tim poslom. I za to potpunu odgovornost snosi Uprava", kaže Linić.
Nastavlja kako je Uprava morala češće nadzirati i kontrolirati poslove, a to što se netko iz Ina-e bavio istim poslom privatno, smatra da za to Uprava snosi odgovornost.
Na pitanje kako je moguće da HERA da dozvolu za rad tek osnovanoj tvrtki OMS samo s jednim zaposlenim te da dobije dozvolu za trgovanje plinom, Linić kaže da HERA to nije smjela učiniti.
"HERA nije smjela dati ovlaštenje. Isto tako, Hrvatska je u ratu, ako je Ukrajina u ratu koja je na teritoriju Europe, onda smo mi kao dio Europe također u ratnom vremenu. Da ne govorimo da postoji energetski rat i u takvom slučaju nema više slobode tržišta i HERA je morala odraditi posao. Ako Vlada odobri punjenje Okolija, onda je neprihvatljivo da kvazitvrtka kupuje povoljno plin i izvozi ga van. To je trebalo zaustaviti. Nema opravdanja, HERA je itekako mogla reagirati i imati svoj utjecaj", kaže Linić.
Više puta rekao je da je neprihvatljivo da se direktor INA-e privatno bavi plinskim poslom. "To nije čisto. U ozbiljnim tvrtkama kad netko ode, član uprave tri do pet godina ne smije se baviti tim poslom, to je ozbiljno poslovanje, a Ina nije neozbiljna tvrtka, država u njoj ima više od 40 posto vlasništva. Ovaj čovjek gledao je svoju korist, to je koristoljublje", nastavio je Linić o Škugoru.
Pitali smo je li bilo sličnim malverzacija u vrijeme dok je on bio predsjednik nadzornog odbora Ina-e (2000.-2003.).
"I tada smo uočili određene probleme kod nabavke nafte pa sam kao predsjednik NO tražio međunarodne eksperte da provjere stvar. Nisu to bile redovite revizije, nego su to bili specijalisti koji su utvrdili devijacije. Bilo je to 2002. ili 2003. godine, odmah su članovi smijenjeni", kaže Linić.
Za činjenicu da se alarm upalio u bankarskom sektoru koji je uočio sumnjive transakcije (samo na račun umirovljenika Dane Škugora, inače maslinara, sjelo je skoro pola milijardi kuna), kaže da je to pohvalno.
"To je dobro jer ipak vidimo da sustav države, koji prati porezne prijevare te ured protiv pranja novca, rade dobro. Od njih je sve krenulo, sustav države koji ne dozvoljava ovakve transakcije je odreagirao i to je pozitivno", rekao je Linić.
