Predsjednik Zoran Milanović prije dva dana je pozvao stručnjake da mu razjasne kako to da je Hrvatska u svjetskom vrhu po broju umrlih od Covida-19 na milijun stanovnika. Na to mu je pitanje u Studiju 4 HRT-a odgovorio prof. Domagoj Drenjančević s Klinike za infektologiju KBC-a Osijek.
"Da bismo mogli sa sigurnošću utvrditi kolika je smrtnost, trebalo bi gledati više faktora, smrtnost s obzirom na dob, druge bolesti, po kojim kriterijima su druge zemlje prijavljivale svoje brojke. Teško je sada spekulirati jesu naše brojke više ili niže", kazao je Drenjančević.
Kaže kako je situacija u Osječko-baranjskoj županiji zadovoljavajuća.
'Dvije doze cjepiva su nužne'
"Broj hospitaliziranih je sve manji, pala je brojka na ispod 10. Mi već više dana nemamo preminulih, ovi koji su hospitalizirani dobro se oporavljaju. Što se tiče novooboljelih, i njih je svakim danom sve manje, to je vrlo mali postotak, mjeri se čak ispod 2,3%, kako koji dan po nekoliko bolesnika tek bude otkrivenih. Generalno gledano - situacija se razvija u pozitivnom smjeru što je vjerojatno posljedica cijepljenja populacije", kazao je profesor.
Osvrnuo se na oslabljeni interes za cijepljenje, rekavši kako je nužno osvijestiti ljudima nužnost cijepljenja s obje doze.
"Samo obje doze cjepiva garantiraju onaj postotak zaštite koji je definiran i provjeren studijama. Jedna doza nije dovoljna s izuzetkom onih koji su preboljeli covid-19 i cijepili se s jednom dozom - kod njih je imunost sigurno dulja, no to neće biti dovoljno u slučaju potrebe za nekim aktivnijim društvenim životom. Mislim i da ljude treba osvijestiti u tom smjeru jer ako se ne budu cijepili s obje doze normalizacija života bit će puno teže izvediva. Za sve one aktivnosti koje smo prije korone provodili - druženja i putovanja - bit će nužna procijepljenost s obje doze", upozorio je Drenjančević i naglasio kako mu nije jasno zašto ljudi misle da je jedna doza dovoljna.
Poruka za Dalmatince
Drenjančević ima i poruku za Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju, koje imaju najnižu procijepljenost građana.
"Cijepite se ako želite da vam dođu gosti! Ako želite uspješnu turističku sezonu onda morate ponuditi jedan okvir u kojem će se turisti osjećati sigurno. Da bi se oni osjećali sigurno moraju znati da je u mjestu u koje dolaze cijela populacija procijepljena. Sami turisti koji dolaze u naše krajeve moraju ispuniti uvjete za putovanje, testiraju se ili su cijepljeni s obje doze, dakle sigurni su za kontakte. Ako dolaze u krajeve u kojem stanovništvo nije dovoljno procijepljeno, neće se osjećati sigurnima. Trebali bi svi zajedno težiti onom postotku procijepljenosti koji je dovoljan da steknemo imunost zajednice", upozorio je Drenjančević.
Ministar Vili Beroš cijepi stanovnike Splita protiv koronavirusa
Za kolektivni imunitet trebamo imati 70 posto cijepljenih građana, naglasio je. "Naravno da bi bilo dobro da je taj postotak veći. Ne treba razmišljati na način - on se cijepio, ja ne trebam, trebamo u tome sudjelovati svi. U našem KBC-u situacija sa procijepljenošću je dobra, imamo samo jednog oboljelog djelatnika, čekamo da se vrati na posao, nemamo nikoga u samoizolaciji. Situacija je stvarno zadovoljavajuća", kaže profesor.
Ne treba isključiti četvrti val
On smatra kako je pred nama dobar period, no ne treba isključivati četvrti val ujesen.
"Ja osobno mislim da je pred nama jedan dobar period, treba na to optimistično gledati. Doduše to smo mislili i prošle godine u ovo vrijeme pa nam se onda odgodio jedan teži period u studenome i prosincu. Ali tada nismo imali cjepivo kao jedan od glavnih alata u borbi protiv virusa. Sada je situacija puno bolja. Od uvođenja cjepiva situacija je takva da je među onima koji su se cijepili makar jednom dozom cjepiva, postotak onih koji su oboljeli bio mali", naglasio je Drenjančević.
Konačno je odgovorio i na pitanje predsjednika - zašto je stopa smrtnosti u Hrvatskoj tako visoka.
"Teško je to reći. Ako gledate opću svjetsku smrtnost, onda taj očekivani mortalitet i nije tako visok. Ako uzmete tu relaciju ispada da je umrlo ispod 3% populacije kod kojih je testiranjem utvrđen virus. Ako gledate apsolutne brojke - 8 tisuća umrlih na našu populaciju je značajna brojka. Kada to stavite u korelaciju na milijun stanovnika, to može zvučati loše. Ali kada gledate Europsku uniju mnoge zemlje u našem okruženju imaju gore brojke. Ako govorimo o brojkama, a mislim da se ne trebamo fokusirati na brojke. Da bi mogli sa sigurnošću utvrditi kolika je smrtnost, trebalo bi gledati više faktora, smrtnost s obzirom na dob, druge bolesti. Pitanje i načina prijavljivanja oboljelih, po kojim kriterijima su druge zemlje prijavljivale svoje brojke. Teško je sada spekulirati jesu naše brojke više ili niže", kazao je Drenjančević.
