Doživi li kakvo akutno stanje izvan smjene svog izabranog liječnika, svaki bi Riječanin kao i većina stanovnika Primorsko-goranske županije, od prvog listopada trebao odšetati do obližnjeg centra za obiteljsku medicinu. U slučaju da je to stanje ozbiljnije, ali nema karakteristike hitnoće, dispečeri Hitne pomoći će mu iz tog centra poslati liječnika, koji će se odazvati bez obzira na pacijente koji čekaju u čekaonici. I liječnik obiteljske medicine i pedijatar morat će dežurati u centru i oni će biti ti koji će postavljati dijagnoze.
Riječ je tek od dijelu potencijalnog scenarija koji bi se mogao dogoditi nakon primjene reorganiziranog sustava hitne pomoći, piše Novi list. U Primorsko-goranskoj županiji tako bi nakon 1. listopada trebalo raditi šest punih timova hitne pomoći te pet timova koji podrazumijevaju samo vozača i medicinskog tehničara. Nadležnost nad timovima imat će Zavod za hitnu medicinu dok bi županijski Dom zdravlja trebao preuzeti organiziranje punktova dežurstava, punktova u pripravnosti i centara obiteljske medicine.
Liječnici obiteljske medicine vrlo su skeptični prema novitetu u sustavu kojeg predstavljaju centri obiteljske medicine. Svaki od njih morat će odraditi jednu smjenu u Centru, a odrađivat će je jednom ili čak dva puta mjesečno.
Svakom centru potrebna oprema od 200.000 kuna
Same prostore centara obiteljske medicine trebao bi opremiti dom zdravlja, a potrebna oprema koju po mišljenju liječnika treba imati svaki centar koštala bi oko 200.000 kuna. Liječnici zahtijevaju i osiguranje od posljedica stručne pogreške, jer smatraju da će svaki put kad budu dežurali u centru raditi i do 14 sati dnevno, ako se uzme u obzir rad u vlastitoj ordinaciji. Centri obiteljske medicine mogli bi imati problema s kadrovima, a u Primorsko-goranskoj županiji procjenjuju da im već sad nedostaje četrdesetak liječničkih timova.
"Njihovo formiranje dovest će samo do smanjenja dostupnosti zdravstvene zaštite koju će pružati umorni i neispavani liječnici koji rade 14 sati na dan", kaže dr. Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Ipak, ono što možda najviše može zabrinjavati u priči oko formiranja centara obiteljske medicine nedovoljna je stručnost liječnika koji će u njima raditi. Neslužbeno su to iskreno priznali i sami liječnici, koji kažu da se ne osjećaju nimalo spremnima da uzmu u ruke defibrilator kod reanimacije ili pak obave intubiranje.
Vezani članci:
arti-201106061098006 arti-201101260011006
