Ordinacije obiteljske medicine u turističkim središtima su pred kolapsom. Liječnici ionako preopterećeni redovnim pacijentima moraju primati i brojne sezonske radnike.
Usto, ni turisti ne žele plaćati punu cijenu usluge u turističkim ambulantama pa odlaze redovnim obiteljskim liječnicima.
Turističke ambulante koje osnivaju lokalne samouprave turistima nude uslugu uz naplatu. Janji će švicarsko osiguranje vratiti 10 posto cijene usluge.
"Rekli su i tako da ima tamo turistička za platiti i onda sam otišla tamo i onda su me primili. – Kakva je bila usluga? Koliko ste platili? – Dobro je, usluga je 350 kuna, za mene je OK", kaže Janja iz Švicarske.
Neće u turističke ambulante
No većina turista ne želi izdvojiti toliki novac pa odlazi obiteljskim liječnicima, a turističke ambulante zjape prazne.
"Htio sam tu ići, ali treba se platiti ili da idem na one druge opcije gdje se ne plaća. Ići ću tamo pogledati i onda možda se vratim, a možda ne", kaže Davor iz Njemačke.
Najčešće se ne vrate jer su im obiteljski liječnici dužni pružiti istu uslugu. No to je dodatno opterećenje ionako preopterećenih liječnika. Kada pokrivaju kolege na godišnjem odmoru, na jednog liječnika dolazi čak 4000 pacijenata!!!
"Možemo reći da u jednom danu hrvatski obiteljski liječnik pregleda tjedni prosjek koji kolege u Europi odrađuju", kaže Morena Butković, predsjednica istarske podružnice KoHOM-a:
Problem traje od 2013. kada je HZZO pod pritiskom Europe prestao subvencionirati turističke ambulante s obrazloženjem da međudržavni ugovori ne poznaju model financiranja neugovornih ordinacija.
"Naravno da to nije dobra formula, poglavito nije za turiste koji
onda, eto, gube vrijeme u nekakvom redovnom sustavu, opterećuju
taj sustav koji je i tako preko ljeta
preopterećen jer su i godišnji odmori", rekao je za RTL Danas
Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova
zdravlja.
Struka već desetak godina neuspješno predlaže razna rješenja i traži uspostavu standardnih normativa koji bi propisali koliko usluga dnevno liječnik može kvalitetno pružati. Jedan od prijedloga je omogućiti da turističke ambulante imaju ugovorni odnos s HZZO-m.
S druge strane naglašavaju i kako bi dio zdravstvenih usluga mogli preuzeti oni koji od turizma najviše zarađuju.
"Turistička zajednica bilo koja, i turističke jake kuće po meni bi se trebale više angažirati na rješavanju tog problema jer to su njihovi gosti, a mi pružamo medicinsku uslugu jer smo to dužni", rekao je Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.
Hrvatska koja gotovo 20 posto BDP-a ostvaruje od turizma, tvrde, ne bi to trebala raditi preko leđa liječnika i pacijenata.
