Zakon koji je Vlada s ponosom predstavila kao univerzalno rješenje koje će spasiti sve velike hrvatske tvrtke, ako im spas bude potreban, isti je kao i Zakon o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji koji je stupio na snagu 26. lipnja 1991. kada je objavljen u Narodnim novinama broj 84/89.
'Zakon o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji iz službenog lista 84/89 SFRJ dana 26. lipnja 1991. preuzeli smo kao naš zakon. On je objavljen i potpisan ga je predsjednik Tuđman 28. lipnja 1991. godine. Već smo, dakle, imali takav zakon kao što je ‘lex Agrokor’. Pa zar se po tom zakonu nisu mogli spasiti Kamensko, DTR i ostale tvrke koje su otjerali u stečaj? Nemam ništa protiv spašavanja Agrokora, ali proglašavati ‘lex Agrokor’ svjetskim čudom je vrlo upitno', rekao je ekonomski stručnjak za 24 sata, koji je želio ostati anoniman.
Europski zakon
Premijer Plenković, predstavljajući Zakon u Hrvatskom saboru, istaknuo je kako je riječ o rješenju pisanom na temelju iskustva zemalja Europske unije, kako je to moderni, europski zakon koji će pomoći u restrukturiranju i spašavanju Agrokora i ostalih tvrtki.
Ekonomist koji je prema tom zakonu u bivšoj državi restrukturirao dvije tvrtke u Slavoniji, istaknuo je nekoliko detalja, među kojima i činjenicu da je odredbi zakona o Agrokoru jednak člancima iz prastarog stečajnog zakona iz bivše države.
'Prilikom izglasavanja ‘lex Agrokora’, naš se premijer urbi et orbi pohvalio da je zakon napisan na temelju najboljih europskih iskustava, ali je pritom prešutio i da smo u našem zakonodavstvu imali zakone koji su funkcionirali u spašavanju, uspješnom ili neuspješnom, trgovačkih društava. Spomenuti smo zakon preuzeli iz jugoslavenskog zakonodavstva, ali on je prestao važiti nakon nekog vremena jer smo donijeli novi hrvatski zakon. Ovaj jugoslavenski zakon nastojao je spasiti poduzeća koja su bila od društvenog interesa. Tako je i sad', poručio je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.