Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio da je deficit ili manjak sektora opće države u 2014. godini iznosio 8,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85 posto BDP-a ili 279,5 milijardi kuna, a ministri Branko Grčić i Boris Lalovac odmah nakon toga sazvali izvanrednu presicu kako bi pojasnili da u vrijeme krize "svi moramo na jednak način podijeliti teret", u prvoj emisiji RTL Direkt Zorana Šprajca, ministar financija je komentirao jesu li i na koji način, nakon građana, na udaru Vladinih mjera konačno i državni uhljebi.
Na Šprajcovo pitanje ima li potporu i stranke i premijera za obračun s troškovima stranaka, agencija i uprava, Lalovac je odgovorio da iza redova stoji cijela Vlada, i to 100%, te da se Vlada obavezala Bruxellesu da će ispuniti svoje obveze i što se tiče racionalizacije i učinkovitosti.
"Analize koje smo radili bile su prilično studiozne, ovo su vrlo konkretne i striktne mjere koje će ministarstvo financija već od sutra pratiti. Dat ćemo im i naloge, tri mjeseca da revidiraju svoje ugovore o najmu gdje su dosada bili. Imali ste do sada djelatnika koji je mogao imati i sobu od sto kvadrata i slične stvari... Uvest ćemo striktne mjere bez obzira što su oni dugi niz godina govorili da je to udar na njihovu neovisnost. Zbog toga se vjerojatno nije imalo dovoljno snage da se krene i u rezanje u njihovom dvorištu", rekao je ministar financija.
Na pitanje boji li se sindikalnih prijetnji i eventualnog štrajka, s obzirom da će veliki udar biti na HŽ i Hrvatske autoceste, njihove plaće i radna mjesta, Lalovac je odgovorio da ga se ne tiču prava, samo je bitno smanjiti deficit da se može financirati država.
"Centralna država stvara deficit pd dvanaest i pol milijardi. Samo HŽ Infrastruktura radi 850 milijuna kuna deficita iz tekućeg poslovanja, a autoceste 200 milijuna kuna. Te dvije kompanije rade deficit od milijardu kuna. Ako sve to zbrojite, dođete do računice od 18 milijardi kuna. Samo neka odgovore kako smanjiti deficite", poručio je Lalovac.
Dodao je bi proces javne ponude dionica za privatizaciju IHAC-ONC-a svakako utjecao na smanjivanje javnog duga, odnosno rasterećenje i trošak kamata, "ako budu preko 10, 11 milijardi kuna".
Zašto banke nisu smanjivale kamate kad su mogle?
Na Šprajcovu opasku kako su najveći problem deficita kamate – oko 10 milijardi kuna država plaća samo kamate – te da je neki dan je guverner HNB-a upozorio građane da im rate kredita u budućnosti mogu samo rasti, ali taj rast kamata prvo će se odraziti na državu i kredite državi, pitanje ministru financija je bilo kontrektno: "Hoće li Hrvatska preživjeti taj udar?"
Lalovac je na to odgovorio da će Hrvatska svakako preživjeti, ali da još nije dobio odgovor poslovne zajednice zašto kamate nisu padale kada je EURIBOR pet posto poena bio niži nego 2008. godine.
Na to mu je Šprajc uzvratio da iz banaka kažu da se to dogodilo zato što je rastao na rizik države, za što je kriva Vlada.
"Da, za to smo mi krivi. Država se sada duplo jeftinije zadužuje nego 2008. godine, danas se zadužujemo po dva posto... Moja osobna želja je da se hrvatski građanin zadužuje onoliko koliko i austrijski, talijanski ili njemački. Onda govorimo o jedinstvenom europskom tržištu i jedinstvenoj Europi", odogvorio mu je Lalovac.
Šracja je zanimalo kako to misli osigurati jer bankari najavljuju rast kamata. Lalovac je dogovorio da će opet mijenjati zakone, bude li potrebe, za što se nada da se neće dogoditi.
"Svakako ćemo zaštititi građane, da to bude jedinstveno tržište za sve. Ja sam razgovarao s brojnim ministrima, pitao sam ih kako su oni rješavali te probleme pa su mi odgovorili kako njihovi građani imaju čak i negativne kamate. Nedavno je bilo čak i da banka plaća građanima", naglasio je Lalovac.
Na Šprajcovo podbadanje da baš i ne voli bankare, Lalovac je odgovorio da voli kada se "jednostavno i transparentno kaže građanima koliko su se zadužili, koji su njihovi uvjeti".
"Ne volim kada i kardinalu kažu da pazi šta govori, kao i ministru financija, to nije način komunikacije u Hrvatskoj", rekao je.
Na pitanje o uvođenju poreza na nekretnine i dojmu da se time najviše štititi one koji najviše imaju, od banaka do bogatih rentijera s dvije tri ili više nekretnina, Lalovac je najavio da se ide prama tome te da će se to morati napraviti u budućem mandatu, "bez obzira na to koja će Vlada biti na vlasti", pogotovo kada se govori o neiskorištenim nekretninama.
"Mislim da nas u idućem mandatu i u sljedećim godinama očekuje značajno oporezivanje bogatstva", najavio je Lalovac.
Hrvatska zbunila i Pikettyja
Premijer Zoran Milanović oduševljen je francuskim ekonomistom Tomasom Pikettyjem, koji pak je prilikom nedavnog boravka u Zagrebu ostao iznenađen da Hrvatska nema jedan od osnovnih poreza u Europi, a to je porez na nasljedstvo. Šprajca je zanimalo planira li se konačno uvođenej i tog poreza.
"Da", odgovorio je Lalovac kratko. "No, mi ne bismo htjeli da se netko tko ima mali komadić zemlje ili neku ušteđevinu, proglasi bogatašem. To će se prije svega uvesti onim ljudima koji imaju keš, neko bogatstvo, i koji mogu unovčiti tu imovinu. Mi ćemo svakako otvoriti dijalog u tom kontekstu, i ukoliko postignemo jak konsenzus, jer znate da i unutar koalicije mora postojati jak konsenzus, onda će se moći krenuti s time", pojasnio je.
RTL-ov voditelj je podsjetio da je zdravstvo nastavilo gomilati dugove i nakon izmještanja HZZO-a iz državne riznice i zanimalo ga je kako minsitar financija cojenjuje taj potez koji će državu koštati 11 milijuna kuna.
"Odluka o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice za mene kao ministra financija nije bila racionalna, no s tim novcem i dugovima sada upravlja ministar Varga. A koliki su dugovi, to ćete morati pitati ministra Vargu", odgovorio je.
Za kraj se Šprajc još malo vratio na troškove državne administracije pa je pitao Lalovca podržava li preseljenje Ministarstva zaštite okoliša i njegovih agnecija u luksuzne urede Zagrebtowera, čiji će najam stajati više od 11 milijuna kuna godišnje u nečiji privatni džep.
"Ja svakako ne podržavam ništa što nije racionalno, a on nas uvjerava da je to racionalni potez. Ukoliko će se uklopiti u novi model, onda u redu. Ukoliko ne bude, vjerojatno će morati tražiti drugi prostor", odgovorio je ministar financija u razgovoru za RTL.
