U Otvorenom uvodniku osobe iz javnog života, politike i raznih struka slobodno i otvoreno pišu o aktualnim zbivanjima i pitanjima iz njihovog područja djelovanja.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a donosi svoj pogled na pandemiju koronavirusa, ali i na COVID potvrde za koje piše da su izuzetno važne, i to iz nekoliko razloga.
Kada je u Kini, otprilike u studenom 2019., virus SARS-CoV-2 zarazio prvu osobu, nosio je drugo ime (nCoV) a bolest koju je uzrokovao tek je u 2020. godini dobila ime koje ćemo zauvijek pamtiti: COVID-19. Na vrata svijeta COVID-19 pokucao je početkom 2020. Ulice inače prepunih gradova, kakve pamtimo iz vremena prije pandemije, odjednom su postale prazne.
Već u ožujku 2020. COVID-19 otprilike 250 milijuna ljudi diljem svijeta snašao je tzv. „lockdown“. Odluke i mjere koje su se otada donosile zbog sprječavanja širenja zaraze, poput zatvaranja škola, karantene, lockdowna i zatvaranja granica bile su prije pandemije nezamislive, a ubrzo su postale stvarnost za mnoge Europljane koji su morali odgoditi ili otkazati svoja putovanja.
Cijeli svijet je morao ograničiti mobilnost da bi ograničio ili usporio širenje zaraze a sve s ciljem da se očuva funkcioniranje zdravstvenih sustava i omogući pružanje optimalne zdravstvene skrbi svima kojima je to potrebno i u pravom trenutku. S vremenom, učili smo sve više o uzročniku bolesti i, kao nikada do sada, brojni su timovi udružili snage s jedinstvenim ciljem razvoja cjepiva protiv COVID-19.
Alat mobilnosti
Ove godine, upravo napretkom razvoja cjepiva protiv COVID-19 i njegovom dostupnošću u Europi i svijetu, u želji da se očuva zdravlje, spriječi širenje zaraze i omogući balans između mobilnosti, očuvanja gospodarstva s jedne strane te očuvanja i zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja s druge strane, Europska unija uvodi alat mobilnosti. Taj alat mobilnosti temelji se na činjenici da postoje osobe koje su tijekom pandemije preboljele COVID-19, ili koje su se cijepile protiv COVID-19 kao i da postoje one osobe koje imaju negativan test na SARS-CoV-2.
Taj alat, u početku zvan „zelena putovnica“, „COVID putovnica ili „COVID potvrda“ dobio je s vremenom službeni naziv EU digitalna COVID potvrda. EU digitalna COVID potvrda razvijena je u sklopu mjera suzbijanja i sprječavanja pandemije COVID-19 na temelju inicijative i propisa Europske Komisije. Pravila za izdavanje i korištenje COVID potvrde regulira Uredba o izdavanju, provjeri i prihvaćanju interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (Digitalna zelena potvrda) Europske Komisije (EK).
Naime, u početku su se na granici provjeravale potvrde o negativnom nalazu testiranja na SARS-COV-2, ili liječničke potvrde o preboljenju, sukladno pravilima koje su pojedine države uvodile za provjeru zdravstvenog statusa građana vezano uz COVID-19. Međutim, kako postoje različite vrste laboratorijskih testova i razni načini prikaza rezultata (nalaza) testiranja kao i razni oblici liječničkih potvrda o preboljenju, nastala je potreba za ujednačavanjem kriterija i standardizacijom te objedinjavanjem svih relevantnih podataka zdravstvenog statusa pojedine osobe u jedinstvenom formatu EU digitalne COVID potvrde.
Time se željelo olakšati prekogranična putovanja te istovremeno spriječiti širenje zaraze prilikom putovanja. Trenutno, prema sada važećim pravilima (kriterijima) Europske komisije, EU digitalnu COVID potvrdu može dobiti osoba koja je cijepljena protiv COVID-19 ali s cjepivima odobrenim od Europske komisije (proizvođači čija su cjepiva registrirana i koja pod tim nazivima i prepoznajemo su Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Janssen), osoba s negativnim nalazom testiranja na SARS-CoV-2 s PCR ili antigenskim testom te osoba koja je preboljela COVID-19. Potvrda ima različit period valjanosti koji ovisi o kriteriju na temelju kojeg je izdana.
Tako primjerice, osobama koje zadovoljavaju kriterij cijepljenja valjana je 270 dana, nešto kraće je valjana za cijepljenje jednom dozom (od 22. do 42. dana nakon prve doze cjepiva), za kriterij preboljenja valjana je 180 dana, a prema kriteriju negativnog rezultata testa valjana je 48 (nakon brzog antigenskog testa) ili 72 sata (nakon PCR testa), dakle ovisno o vrsti testa s kojim je osoba testirana.
Univerzalno sredstvo komunikacije
U Hrvatskoj se potvrda može dobiti u sustavu e-građani, te u poslovnicama HZZO-a, u određenim ljekarnama, u zavodima za javno zdravstvo te u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Potvrda je besplatna i univerzalno je sredstvo komunikacije unutar Europske unije. Neovisno o jeziku na kojem je izdana, a može se izdati na hrvatskom ili engleskom jeziku, ona sadrži takozvani QR kod koji omogućava jednostavno i brzo očitavanje valjanosti potvrde pomoću besplatne elektroničke aplikacije CovidGO. Ako je potvrda valjana, ekran mobitela će se zazeleniti.
Kao svako univerzalno pravilo, ni ovo ne može pokriti sve potrebe i zadovoljiti sve životne potrebe ili okolnosti. Postoje razne situacije u kojima osoba zbog zdravstvenog statusa ne može dovršiti cijepljenje a nije preboljela COVID-19 i mora se testirati da bi temeljem tog zadanog kriterija imala valjanu EU digitalnu COVID potvrdu.
U tim situacijama suočeni smo s činjenicom da treba razlikovati medicinske i stručne kriterije ili preporuka za zadovoljenje uvjeta postizanja imunosti bilo cijepljenjem bilo preboljenjem bolesti od onih administrativnih. Tako se primjerice za kriteriji preboljenja koristi isključivo pozitivan nalaz PCR testa, ali ne i brzog antigenskog testa iako je medicinski gledano dovoljno da osoba ima brzi antigenski test, tim više, postoji šifra u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti koja prepoznaje dijagnozu vjerojatnog slučaja koju je medicinski i stručno posve opravdano postaviti temeljem zadovoljenja anamnestičkih i kliničkih kriterija bez provedene dijagnostike.
Zatim, tu je i problem kada se potvrda za cijepljenje jednom dozom cjepiva nakon preboljenja može se izdati samo ako se osoba cijepila unutar 180 dana nakon preboljenja. Pri tome, niti dan ne smije proteći više od 180. dana da bi osoba imala pravo na valjanu EU digitalnu COVID potvrdu, a prema stručnim preporukama o trajanju zaštite cijepljenje nakon preboljenja može se provesti i do osam mjeseci nakon preboljenja.
Razlog leži u činjenici, da su poslovna pravila za algoritme validiranja kriterija za izdavanje potvrda administrativne prirode i određena pravilima Europske komisije i nije ih moguće mijenjati niti prilagođavati osobnim okolnostima dok se ne promijeni Uredba EK, a to je kompliciran i dugotrajan postupak usuglašavanja između zemlja članica EU i EK.
Smanjenje rizika prijenosa zaraze
Usprkos svim problemima, s vremenom se u različitim državama članicama EU proširila namjena EU digitalnih COVID potvrda i postupno je započelo i njihovo korištenje u druge svrhe odnosno u razne aktivnosti svakodnevice i u razne gospodarske djelatnosti opet s ciljem smanjenja rizika prijenosa zaraze u okolnostima povećanog rizika za širenje bolesti – primjerice za organizaciju stručnih, sportskih, kulturnih, zabavnih i drugih događanja, različitih javnih i privatnih okupljanja i slično. Taj primjer šire primjene EU digitalnih COVID potvrda, koji je našao svoju budućnost najprije u nekoliko a sada u sve više država članica EU postaje potencijal kojeg se može i treba koristiti ne samo prilikom prelaska granica i putovanja u države članice EU, već i u različitim drugim okolnostima i okruženjima kako bi se doprinijelo smanjenju rizika širenja COVID-19.
Prepoznavši važnost očuvanja mobilnosti i balansa zdravlja i gospodarstva, Hrvatska je odlučila biti među prvim državama članicama EU koja su razvile informatičku platformu za uvođenje i korištenje nacionalnog sustava za izdavanje EU digitalne COVID potvrde. Bili smo među prvim državama koje su provele pilot projekt primjene navedenih potvrda već od 1. lipnja 2021. To je pored ostalog omogućilo da nas državljani ne samo država članica EU već zemalja diljem svijeta prepoznaju kao sigurnu destinaciju za putovanje u turističkoj sezoni.
Naime, ove je turističke sezone testirano nekoliko sigurnosnih protokola, koji su koristili upravo sustav EU digitalnih COVID potvrda, na lokacijama i u aktivnostima gdje se okupljaju mlađi ljudi željni zabave i druženja. Provedeno je anketiranje osoba koje su sudjelovale u tim događajima i rezultati ankete su pokazali da preko 80% ispitanika osjeća veću sigurnost zbog uvođenja sigurnosnih protokola premda je većina bila cijepljena ili su preboljeli COVID-19 a tek je manji dio imao EU digitalnu COVID potvrdu izdanu temeljem negativnog rezultata brzog antigenskog testa.
Cijepljenje daje mogućnost mobilnosti
Taj primjer govori nam između ostalog o budućnosti koja nas čeka: želja za povratkom u navike od prije pandemije je snažna, moguće ju je ispuniti, ali pod određenim uvjetima koji smanjuju rizik od širenja zaraze na najmanji mogući. Omjer onih koji su cijepljeni u tim okolnostima provjerite sigurnosnih protokola spram onih koji su preboljeli ili su imali negativan rezultat testa je sljedeći 65:20:15.
Dakle, poruka utkana u ove retke jest da cijepljenje daje mogućnost mobilnosti a osobi koja nije preboljela COVID-19 predstavlja jedinstvenu priliku za stjecanje imuniteta bez lošeg ishoda ili post-COVID sindroma kakav može donijeti imunitet stečen preboljenjem.