Brojne se intervencije Hitne pomoći većinski se dogode zbog alkoholizirana stanja pojedinaca. Dr. sc. Vedrane Baraban, v.d. pročelnice OHBP-a Kliničkog bolničkog centra Osijek, kaže kako se djelatnici ondje susreću s brojnim problemima vezanim uz pacijente koji su pretjerali u konzumaciji alkoholnih pića.
"To su alkoholizirani pacijenti koji su pronađeni negdje u nesvjesnom stanju, pa ih doveze vanjska Hitna pomoć ili pacijenti koji uz alkoholizirano stanje razviju neku internističku ili neurološku tegobu, moguće i problem koji će se dalje rješavati kirurškim zahvatom. Okvirno 30-ak posto od ukupno alkoholiziranih pacijenata ima još i dodatno kompleksniju zdravstvenu problematiku koja se pri obradi otkrije. Sve češći su oni koji su alkoholizirani počinili prometni prekršaj, bez obzira na to jesu li vozači ili pješaci", otkriva doktorica Baraban.
'Svaki pacijent mora biti dovezen i pregleda'
Nagalašava kako gotovo da nema dana da ne zabilježe intervenciju zbog pijanih vozača, s lakšim i težim tjelesnim ozljedama kao posljedicom prometnih nesreća, a sve veći udjel među njima zauzimaju motoristi, prenosi Glas Slavonije.
"Katkad alkoholizirana osoba zahtijeva veći stupanj hitnosti nego osoba koja je dovezena zbog drugih razloga. U slučaju da je osoba pronađena, primjerice, u kanalu, ne može znati je li možda udarila glavom u tvrdu podlogu, doživjela istovremeno srčani, ili moždani udar, ili je pri padu zadobila prijelom ili unutarnje krvarenje koje može i kobno završiti", objašnjava.
Svaki pacijent, naglašava dr. Baraban, mora biti dovezen i pregledan. "Ako se radi samo o alkoholiziranom stanju, nakon obrade i terapiranja u Hitnom prijmu taj se pacijent upućuje psihijatru. Uglavnom to budu, kaže nadalje, kronični alkoholičari, no u OHBP-u pristižu i akutna alkoholizirana stanja. Ako se radi o prometnoj nesreći počinjenoj ili doživljenoj u alkoholiziranom stanju, pacijenti na OHBP pristižu u pratnji policije", rekla je.
Iako se često čuju komentari kako alkoholizirani pacijenti na određeni način svojim neodgovornim ponašanjem iskorištavaju dragocjene resurse u zdravstvenom sustavu, dodatno opterećenom pandemijom, dr. Baraban kaže kako kako nema razlike u pristupu pri liječenju pacijenata, bez obzira na dolaznu dijagnozu.
"Alkoholizam je ovisnost, odnosno bolest koja pripada skupini ovisnosti. Stoga ljudima treba pomoći u zdravstvenom smislu. Mi ih ne možemo kriviti i nije naša dužnost tražiti razloge zbog čega posežu za alkoholnim pićima. Nama je pacijent u alkoholiziranom stanju kao i svaki drugi, moramo gledati kako ga što prije oporaviti i da se tijekom naše obrade isključe druge tjelesne tegobe i zdravstveni problemi prikriveni u alkoholiziranom stanju", kazala je dr. Baraban.
"Osim klasičnih pijanstava postoji i gora kombinacija, i to s raznim opijatima, stimulansima i narkoticima te u takvim slučajevima dobivamo ozbiljnog pacijenta koji zahtijeva još kompleksniji i detaljniji pristup i liječenje ", dodala je dr. Baraban.
