Muke po plinu za poduzetnike se nastavljaju. Cijena plina za kućanstva ograničena je do 1. travnja - no za poduzetnike, ali i škole, udruge, javne institucije stanje je i dalje neizvjesna. Uzdaju se u obećanu pomoć države koja je ograničila cijene struje i pojedinih prehrambenih namirnica - no za plin rješenja na razini Hrvatske, ali i Unije još nema. Dajana Šošić.
Sezona grijanja pred vratima; cijene plina za poduzetnike i dalje neumoljive. Ovaj ugostiteljski objekt u Zagrebu za grijanje koristi isključivo taj energent, pa računaju na pomoć države.
Zlatko Puntijar, ugostitelj iz Zagreba: "Već sam razmišljao da li da preko zime uopće raidimo ili da zatvaramo. Jer ako ne bude barem donekle popunjenost da pokrijemo troškove, onda bolje zatvoriti."
I dok je cijena struje za kućanstva, javne institucija, ali i poduzetnike regulirana, za plin se čeka dogovor na europskoj razini. Komisija je zasad odustala od ideje ograničivanja cijene plina, ali je najavila daljnje razgovore s državama članicama. Čeka se potez Vlade.
Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba: "Kada bi se sve one ustanove koje su u kategoriji poduzetništva, samo administrativno prebacilo u kategoriju kućanstva, to bi stvorilo probleme koje bi opskrbljivači morali plaćati dobavljačima plina. Tako da zato, pretpostavljam, još nije bilo mjera u onom paketu. Ali na njima Vlada radi."
A poduzetnici ih nestrpljivo iščekuju.
Boris Podobnik, Glas poduzetnika: "Država kao da je odlučila da veliku proizvodnju, veliku industriju, treba uništiti - jer su oni ti koji trebaju plaćati najveću cijenu."
Obećano rješenje na papiru vezano za cijene plina - čekaju i škole, javne institucije, udruge.
Marina Supančić, ravnateljica I. osnovne škole Bjelovar: "Što se tiče plina, još uvijek nismo sigurni po kojoj cijeni i na koji način će se ona obračunavati. Mi iz ministarstva nismo dobili jednog jedinog slova. Niti iz ministarstva niti iz Vlade nije nam pristigla nikakva uputa na koji način će se dalje postupati."
Vlada je donijela odluku i da će INA morati povećati proizvodnju za deset posto i sav plin proizveden u Hrvatskoj prodavati HEP-u - koji će ga dalje distribuirati.
Podobnik: "Samo nekih 30 posto naše potražnje sami proizvodimo. 70 posto moramo uvoziti, a na tih 70 posto država nema nikakvu ingerenciju."
Taj bi plin trebao pomoći problemima s opskrbom za velik broj kupaca kućanstava koji u velikom dijelu zbog tržišnih poremećaja namjeravaju tržišnu uslugu zamijeniti javnom. Najveći dio je na području koje opskrbljuje Plinara Zagreb.
Gradonačelnik Tomašević: "Znači, ne smije se dogoditi da 1.10. ljudi ostanu bez plina... GPZO ne može toliko zahtjeva odjednom niti uopće procesuirati. Međutim, ljudi se ne trebaju bojati za to da će ostati bez plina 1.10. I, kažem, ti razgovori s Vladom su sada pri kraju. I idu u dobrom smjeru."
Jer kod zajamčenih opskrbljivača plina cijene za kućanstva niže su nego kod tržišnih, pa je u tijeku velika seoba potrošača prema javnim opskrbljivačima kako ne bi svaki mjesec strepili što će ih dočekati na uplatnici.
