Puno toga je promijenila korona, ali rijetko što kao avionski promet. Putovanja, koja su prije bila potpuno normalna, sada se čine kao stvar prošlosti. U cijelom svijetu propadaju aviokompanije, gube se milijarde, prijete otkazi, promet je pao za 66%. I nema nikakvih naznaka kada će se situacija promijeniti. Ni u Hrvatskoj nije puno bolje - Croatia Airlines je otkazala polovinu letova.
Pad broja putnika
U ovo doba prošle godine, putnike su živcirale gužve na
aerodromima. A danas im gužve nedostaju. Iako ništa ne izgleda
kao prije i možemo vidjeti tek pokojeg putnika, kroz zračnu luku
danas leti 38 letova.
To je otprilike dvije do tri tisuće putnika, daleko je to od
prošle godine kada bi u jednom danu cirkuliralo do deset tisuća
prosječno.
''Idem za Dubrovnik prolongiranjom kartom od Uskrsa, zbog Covida
nismo mogli tada, pa idem sad i nadam se da će sve biti kako
treba'', rekao je putnik.
''Gužva je, avioni su puni, ali si cijelo vrijeme pod maskom,
nema više posluživanja hrane, ide se s malim avionima i let traje
malo dulje, ali je dobro'', opisao je putnik.
A najviše je onih koji poslovno putuju. Iz zračne luke poručuju
da su krizu lakše prebrodili s reparacijskim i cargo letovima.
Što se tiče putničkih, ovoga ljeta devet međunarodnih kompanija
ipak nije letjelo za Hrvatsku.
''AIrtransat, Norweigain, Air Canada, Emirates nije više letio
već s FLY DUBAI, ali evo sad za zimu redu letenja imamo najave,
nacionalni avio prijevoznik će imati 12 međunarodnih destinacija
i 4 domaće, dok će međunarodne kompanije, njih 11 će ići na 12
destinacija'', rekla je Lidia Capković Martinek,
glasnogovornica Međunarodne zračne luke ''Franjo Tuđman''.
I nije ovo samo problem u Hrvatskoj, diljem svijeta su zračne
luke poluprazne, putnika nema, pa nema ni toliko letova.
''Ovo je moram reći kriza bez presedana, nezabilježena u
povijesti i to nisu velike riječi već je to tako. Neka
istraživanja kažu da ćemo se na promet iz 2019. vratiti tek 2024.
što mi nadamo da će biti prije'', izjavila je Capković Martinek.
Novčana pomoć
Na razini svijeta, promet se smanjio za više od 60 posto, broj putnika je prepolovljen, pa su brojne aviokompanije stigle pred zid. Onda su uskočile zemlje Europske unije i dale novčanu pomoć.
Podijeljeno je 35 milijardi eura. Najviše je primila Lufthansa,
čak 9 milijardi eura. Slijedi Swiss AIrlines koji je dobio pomoć
od milijardu i 500 milijuna. Novac je stigao i do niskobudžetnih
kompanija. Easy jet 667, Ryanair 661 milijun i Wizz Air 331
milijun eura.
Pa smo išli provjeriti kako stoji hrvatska aviokompanija. U prvih
osam mjeseci bilježe pad od 67 posto, tri mjeseca su bili gotovo
bez prihoda.
''Treba istaknuti da smo tijekom kolovoza imali 60 letova dnevno,
tijekom rujna 50 letova dnevno, u odnosu na prošlu godinu od 100
letova dnevno. Ono na čemu se trenutno radi jest da se komunicira
s Europskom komisijom da se nađe model za našu kompaniju i
državu'', kazao je Slaven Žabo, direktor
komercijalnih poslova Croatia Airlinesa.
''Croatia želi taj novac, Čak se zna, priča se oko 90 milijuna
eura, i to nije nerealno, ali mene brine što su svi već dobili
novac od EU, a oni još nisu ni tražili''', rekao je Alen
Šćuric, zrakoplovni analitičar.
Poručuje i da situacija nije tako crna, ali se treba djelovati
što prije i okrenuti drugim načinima.
''Ostala je još ova zima, kada je moguće nešto napravit jer ona
će biti tragična i katastrofalna. Treba preuzeti što više putnika
jer će druge zračne luke ostat bez prometa i ostala je
distribucija cjepiva i tu se treba pozicionirati. Frankfurt je
već napravio hladnjaču i pripremio se za to'', izjavio je
Šćuric.
Bit će to još jedna neuobičajena zima uz mjere - Europska
putnička komisija traži da se čim prije uvede obveza brzih
testova na koronu za sve veće europske aerodrome i na taj način
da se ukine obaveznu samoizolacija. Smatraju da bi se time broj
putnika znatno poveća i samim time neke daleke destinacije više
ne bi bile tako nedostižne.
