Iako je počela optimistično – referendumom na kojem su građani odabrali Europsku uniju, 2012. godina je za Hrvatsku bila izuzetno teška. Gospodarstvo je potonulo još dublje, redovi na burzi rada su postali još duži, a novčanici su se rekordno stanjili. Poskupjeli su energenti i krediti, a samo na hranu građani troše više od 40 posto svojih primanja. Hrvatska velikim koracima grabi prema europskom vrhu siromaštva. Unatoč ovim deprimirajućim podacima, građani su se svojski trudili zadržati stare navike. Terase kafića nisu zjapile prazne, čak ni za vrijeme radnog vremena. Mobitela je više no ikad, broj pušača nikad skupljih cigareta je stabilan, a televizijske sapunice su uvjerljivo pobjeđivale knjige.
Jeftina zabava nadohvat ruke
Televizijski prijemnik je i u 2012. godini ostao središnje mjesto hrvatskog doma. Iako će se gotovo svaki građanin požaliti da nacionalni televizijski programi ne nude ništa vrijedno njegove pozornosti, činjenica je da ih čak 99 posto znatan dio vremena provodi ispred ove elektroničke naprave. To je više od 95 posto posto građana EU-a koji redovito koriste televizor, piše Deutsche Welle.
Razgovarati se mora
Prosječan Hrvat je tako tjedno pred ekranom sjedio čak 17,5 sati, od kojih je velik dio potrošio na praćenje telenovela i sapunica. U prvim danima prosinca je na šest nacionalnih programa paralelno emitirano više od 12 naslova spomenutih žanrova, no jedan se pretvorio u pravi fenomen – turska sapunica o životu Sulejmana Veličanstvenog.
Unatoč rastućem siromaštvu, građani se ni ove godine nisu odricali telekomunikacija. Početkom godine Hrvatska je na 4,3 milijuna stanovnika imala 6,3 milijuna mobitela. Broj godišnje poslanih SMS-ova se mjeri u milijardama, dok je ukupan broj ostvarenih minuta razgovora prešao 5 milijardi. Prosječna hrvatska obitelj je u 2012. potrošila 600 eura na mobilnu telefoniju. Usporedbe radi, kažimo da je prosječan dohodak u kolovozu iznosio tek 730 eura.
Kavu i novine, molim
Još je jedno istraživanje pokazalo da hrvatski građani ne odustaju od svojih "nacionalnih sportova" – ispijanja kava; bilo da se radi o sjedenju u kafićima ili ispijanju kave u svoja četiri zida. Objavljeno je tako istraživanje (GfK) prema kojemu čak 80 posto građana starijih od 15 godina pije kavu svakodnevno, dok su distributeri ovog napitka procijenili da je taj broj i veći – čak 90 posto. Kava se uobičajeno pije za vrijeme radnog vremena i to češće u državnim tvrtkama. Dakako, uz kavu idu i novine, koje čita 66 posto građanstva. Na to troše 4 i pol sata tjedno. Istraživanja su pokazala da su im i ove godine bila najdraža manja i jeftinija tabloidna izdanja u kojima omjer teksta i fotografija uvelike preteže na stranu fotografije.
Pušači pod stresom
Godina koju ispraćamo nije bila laka ni za pušače. Uz poskupljenja cigareta kojima su se krpala napuknuća u državnoj blagajni i parcijalnu zabranu pušenja u komunalnim prostorima, hrvatski su liječnici podržali inicijativu pristiglu iz Velike Britanije – zabraniti pušenje u automobilima. To je zgrozilo građane koji pušenje smatraju svojim "ustavnim pravom". Prema podacima koje je iznio ministar zdravstva Rajko Ostojić, zbog posljedica pušenja Hrvatska godišnje izgubi 10 tisuća života, a svako treće dijete u dobi od 15 do 16 godina puši.
Korist od pušača je ove godine imao državni proračun, u koji se slilo šest posto više novca na ime trošarina na cigarete. Ipak, radi se o dvojbenoj koristi budući da liječenje posljedica pušenja i dalje troši znatan dio proračuna zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine pušilo 28 posto muškaraca i 22 posto žena. Prosječan pušač popuši godišnje 1.621 cigaretu i pri tome puši najskuplje cigarete u regiji. Ne brine ga što su mu za izdaci za duhan jednaki ili veći od izdataka za, primjerice, voće.
Vjeruju u Boga, ali ne i u Crkvu
Iako su provedeni 2011., rezultati popisa stanovništva su objavljeni koncem 2012. godine. Čak 86 posto popisanih građana se izjasnilo katolicima. No da je organizirano vjerovanje u Hrvatskoj vrlo elastičan pojam govori i istraživanje (Mediana) prema kojem svaki treći građanin u zadnjih godinu dana nije ušao u crkvu, džamiju ili neki drugi hram. Uz toliki udio vjernika, posebno zbunjuju podaci prema kojima je broj sklopljenih brakova strelovito pao, dok broj razvoda alarmantno raste. Dok je 2007. godine na svakih 100 novih brakova razvedeno 19, ove je godine taj broj skočio na čak 28.
Kad će konačno taj kraj?
Dakako, Hrvati nisu zaostajali ni u praćenju globalnih paranoja. Raspravljalo se tako o navodnoj štetnosti cijepljenja i "kontroli populacije", a nije se zanemarivalo i navodno proročanstvo Maja prema kojemu je svijet, pa tako i Hrvatska, trebao nestati 21. prosinca. Ipak, organiziranog dočeka kraja svijeta nije bilo.
Istraživanje jedne kartičarske kuće je pokazalo neočekivane rezultate: čak 25 posto građana će 2013. godinu dočekati u inozemstvu. Među najpoželjnijim destinacijama za novogodišnju noć su Prag i Budimpešta, a sve popularniji je i Beograd. A krizi se ne nazire kraj. Iduća će godina biti još gora, jednoglasno poručuju Vlada i nezavisni ekonomski analitičari.
