I dok još uvijek čekamo službenu potvrdu jesu li inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj uspjele skupiti dovoljan broj potpisa da se napravi referendum, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin govori da se referendumi nikako ne mogu održati zbog formalne pogreške.
>> Istražujemo: jesu li aktivisti iz Inicijative Narod odlučuje prikupili dovoljan broj potpisa?
Budući da obje inicijative žele postaviti dva referendumska pitanja, Grbin smatra da su za svako pitanje trebali prikupljati posebno potpise.
"Obje referendumske inicijative su napravile istu stvar – pokušale su građanima podvaliti dva referendumska pitanja pod jedno. Pritom, Istina o Istanbulskoj čak ide toliko daleko da kroz jedno referendumsko pitanje pokušava promijeniti dva propisa – zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije i Ustav. To jednostavno nije prihvatljivo, kako iz strogo formalnih razloga, tako i iz onih puno ozbiljnijih, a to je da se građane svjesno dovodi u zabludu oko toga što potpisuju" pojasnio je Grbin i dodaje kako će se SDP obratiti Ustavnom sudu, ako dođe do referenduma, to jest ako su skupili dovoljan broj potpisa, i ukazati na ovu formalnu neustavnost, prenosi Novi list.
Protekla dva tjedna referendumske inicijative morale su skupiti 374.740 potpisa, odnosno deset posto od ukupnog broja birača kako bi se održali referendumi.
Inicijativa Istina o Istanbulskoj postavlja dva pitanja, a to su žele li građani da RH otkaže Istanbulsku konvenciju i da se doda novi stavak na 133. članak Ustava RH u kojem bi stajalo da Sabor odlučuje o otkazivanju međunarodnih ugovora, te da se o tim pitanjima raspisati državni referendum.
Dok inicijativa Narod odlučuje prvim referendumskim pitanjem želi u članak 72. Ustava RH dodati umanjen broj zastupnika (100-120), smanjiti broj zastupnika naiconalnih manjina na šest, uvesti tri preferencijalna glasa bez izbornog praga unutar liste, prag za same liste smanjiti s pet na četiri posto, odrediti da se u svakoj izbornoj jedinici bira najmanje 15 zastupnika i da se može glasati dopisnim ili elektroničkim putem. Sve to je samo prvo pitanje. Dok se drugim pitanjem želi promijeniti članak 72.a Ustava kojim bi se zabranilo zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.
"Jedno pitanje – jedan potpis. Jedan propis – jedno pitanje“, kaže Grbin i dodaje kako su se za četiri različita pitanja trebala skupljati po četiri potpisa, te biti raspisana četiri referenduma.
S njim se slaže stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić. "Apsolutno su se trebali skupljati zasebni potpisi. Nema dileme da se kod obje referendumske inicijative radi o po dva zasebna pitanja", smatra Barić.
Međutim, jedan stručnjak (koji želi ostati anoniman) s kojim je razgovarao Novi list razmišlja drugačije. Misli da bi u ovakvom obliku "moglo biti dovoljno" da se za po dva pitanja daje jedan potpis.
U svakom slučaju, Ustavni sud će imati pune ruke posla, ako inicijative dostave knjige s potrebnim brojem potpisa. Podsjećamo, još od početka prikupljanja potpisa, protivnici ovih referenduma ukazuju na neustavnost predloženih pitanja zato što se u jednom slučaju tvrdi da se međunarodni sporazumi ne mogu otkazivati referendumom, a u drugom da se na referendumu ne mogu smanjivati prava nacionalnih manjina, piše Novi list.
