Prošle godine 26.000 ljudi doselilo se u Hrvatsku, a gotovo 8000 manje iselilo se nego godinu prije, pokazali su novi podaci Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu. Loša je strana statistike da više od 15.000 ljudi godišnje umire nego što ih se rađa, sklapa se manje brakova i migracijski saldo je i dalje negativan.
Kristijan Koch jedan je od 26.000 povratnika u Hrvatsku. Ovaj informatičar iz Australije vratio se prošle godine i kaže: ''Meni je malo žao i ja razumijem da je mladima teško jer nema toliko posla. Hrvatska je jako lijepa zemlja, bit će posla, doći će. Tek smo ušli u EU, sad će to brzo krenuti''.
Kristijan je rođen u Vukovaru, baš kao i Dinko Batarelo, ali Dinko je prije godinu dana napustio Hrvatsku i otišao raditi u München. Posao je imao i ovdje, ali gore je bolje. Kaže: ''Ja vjerujem da će još ljudi ići, mogu ići kamo hoće. Švedska, Norveška. Kamo god hoćeš, ako želiš i voliš to što radiš. Nema razloga da ostaneš ovdje''.
- Prosječna plaća od 1 000 eura u Hrvatskoj nije nerealna, ali pitanje je bi li zaustavila masovno iseljavanje
- Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali i predsjednica i premijer 'zaboravljaju' neke stvari
Prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iselilo se gotovo 8000 ljudi manje nego 2017. Povratnika je čak 26.000, što je 67 posto više nego godinu dana prije.
Ivan Čakarić iz Daruvara nije mogao naći posao, zato je u Njemačkoj. Kaže da se ne planira uskoro vraćati u zemlju u kojoj je rođen: ''Gore vozim gradski autobus. Bolje je malo nego ovdje. Imam dolje dijete i svaki mjesec dođem tu ga posjetiti. Može se solidno živjeti''.
Iako je broj povratnika najveći do sad, migracijski saldo i dalje je negativan, a i brakova je manje. Prošle godine sklopljeno je gotovo 400 brakova manje nego godinu prije, ili 546 manje nego 2016. godine.
Ako se pita ministre u Vladi, njih podatak o većem broju povratnika kao da ne iznenađuje. Ministar gospodarstva Darko Horvat kazao je: ''Prema njemačkoj evidenciji je činjenično stanje da smo izgubili 102.000 radnika, ali ima što zaboravljamo, a to je da se 50.000 tih ljudi i vratilo''.
''Vjerujem da će se taj proces, koji se sad dogodio u relativno manjem broju, događati kao u Poljskoj. Poljska je ušla 10 godina prije Hrvatske i kako je imala masovni odlazak, sad ima masovni povratak. Vjerujem da će tako biti i u Hrvatskoj'', nada se ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Bez obzira na povratnike, Hrvatska i dalje nestaje. Iako je prošle godine više rođenih nego godinu prije, prirodni prirast je i dalje - 15.761. Ipak, da će povratnika još biti, ako se pita Kristijana, to je sigurno: ''Poslije pet godina u njima će se javiti nostalgija. Njima će faliti hrvatsko more, obitelji. Ovdje gdje mogu popiti kavu. Tamo vani to ne postoji više''.
Ako se pita ljude koji su baš danas sjeli u autobus za München, pitanje je bi li odgovor bio tako optimističan.
Koliko je točno povratnika među ovih 2000 doseljenih, bit će poznato sredinom srpnja, kada Državni zavod za statistiku objavi detaljnije podatke. Demografi upozoravaju da ne treba biti preoptimističan.
Krešimir Ivanda s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorio je da se među tih 26.000 ljudi nalaze i umirovljenici, ali i novodoseljeni, a među njima sigurno ima i povratnika. Istaknuo je, međutim, da je ključ u pronatalitetnim mjerama te da je uzaludno poticanje ako ono neće zaustaviti iseljavanje mladih aktivnih ljudi jer tada dolazi do poništenja učinka brojnih mjera.
