KRIMINALIST, SUTKINJA I PSIHOLOGINJA ODGOVARAJU: /

Tko je odgovoran za ubojstvo Kristine-policija, DORH ili sud?

Image
Foto: Screenshot, Pixsell

Nakon svirepog ubojstva na Volovčici javnost se opravdano pita - kako je moguće da netko godinama prijeti i napada žrtvu, a da nikada ne odgovara pred pravosudnim tijelima?

24.2.2017.
10:17
Screenshot, Pixsell
VOYO logo

Image
'BILA JE DOBRA S NJIM I KAD JE ON BIO NAJGORI': /

Procurile prijetnje koje je Komšić slao ubijenoj Kristini (18)

Image
'BILA JE DOBRA S NJIM I KAD JE ON BIO NAJGORI': /

Procurile prijetnje koje je Komšić slao ubijenoj Kristini (18)

Je li policija mogla spriječiti ubojstvo 18-godišnjakinje i kako se moglo dogoditi da nakon fizičkog napada i demoliranja automobila žrtve prije tri mjeseca krivci za taj napad odšeću iz policije? Zašto je u samo godinu dana ubijeno čak 15 žena? Pitanja su to koja su u emisiji Otvoreno analizirali pravobranteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, psihologinja iz Ženske sobe Maja Mamula, sutkinja za mladež zagrebačkog županijskog suda Lana Peto Kujundžić te kriminalist Željko Cvrtila.

Svi se slažu - došlo je do propusta, nije se smjelo dogoditi da ubojica djevojke nakon niza prijava slobodno šeće. Tko je kriv: policija, DORH ili sud?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogli su mu odrediti pritvor

Kriminalist Željko Cvrtila kazao je kako je u ovom slučaju potpuno jasno da je mladić i ranije bio prijavljivan te smatra kako je bilo elemenata da mu se odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Zašto nije DORH djelovao, to je pitanje. Zašto ga je sudac pustio, to je isto pitanje. Vi imate dvije strane, dvije priče. Nema kamera. Ako nije bilo nasilja onda se zbog prekršaja protiv javnog reda i mira najčešće prijavljuju obje osobe i daje se sudu da donese konačnu odluku', rekao je Cvrtila te pojasnio kako tada sud može kazniti i jednog i drugog, ili nikoga.

'To je na sucu. Na policiji je samo da opiše što je zatekla na terenu. Druga je situacija kada se nanesu ozljede. Tada se zaključuje da je netko bio nasilan i tada se ide s kaznenom prijavu protiv napadača', rekao je Cvrtila.

Sutkinja Lana Peto Kujundžić dodala je kako bi policija na terenu morala napraviti cijelu genezu slučaja, a ne izdvojiti samo situaciju koju su zatekli. U suprotnom je, kaže, sud nemoćan.

DORH je trebao nešto učiniti

'Ako je bilo nasilnog ponašanja ili napada na djevojku trebao je DORH izdati prijedlog za istražni zatvor. Niti jedan sudac ne može postupati bez prijedloga. U njemu treba pojasniti zašto treba taj zahtjev, zbog opasnosti od ponavljanja djela. Ja ne znam tko je zakazao. Je li trebalo u ovom slučaju, po meni jest, pogotovo što majka govori da je bio niz kaznenih prijava protiv iste osobe, a žrtva je bila ista, tu je bio kontinuitet i tada je DORH trebao postupiti', rekla je te istaknula kako su prijave koje sudu dostavlja DORH često nepripremljene, što njima otežava rad. Kad kolege razmišljaju o tome koja će sankcija biti primijenjena za koju osobu, onda mnogo toga ovisi o tome je li sucu sve dostavljeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ako on dobije najbolju obranu od samog branitelja, a s druge je strane DORH vrlo nepripremljen tada je sudac limitiran u tome na temelju čega će suditi', rekla je Peto Kujundžić.

Psihologinja Maja Mamula govorila je o crnoj statistici koja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, pokazuje da je u gotovo 80 posto slučajeva ubojstvu prethodilo nasilje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trend brutalizacije

'U 67 posto je bilo sve češće i sve brutalnije. U 65 posto slučajeva postojalo je oružje. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a govore da su 40 do 60 posto žena ubili muškarci, dok je samo četiri posto žena ubilo muškarca', rekla je Mamula te dodala kako žrtva najbolje može procijeniti je li nasilnik u stanju ubiti te da ju zato treba slušati.

'Samo je žrtva stvarni ekspert da procijeni koliko je napadač spreman ubiti jer je ona osoba koja poznaje i najčešće živi s tim napadačem', rekla je Mamula.

Trend brutalizacije nešto je što posljednjih godina bilježimo kao trend, tvrdi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ta statistika govori da moramo nešto učiniti na prevenciji, ali i na revidiranju sustava kažnjavanja', rekla je Ljubičić koja smatra kako su institucije preblage u kažnjavanju.

'Morali bismo obratiti pozornost tko nam u sustavima zakazuje jer ovakav način sankcioniranja gdje se i kroz prekršajna i kroz kaznena djela na prvom mjestu sankcionira počinitelj kroz uvjetnu kaznu, potom kroz prekršajnu novčanu kaznu, a tek onda s kaznom zatvora nije dobar. Na pitanje tko je kriv odgovorila je da su svi podjednako krivi. Kroz pravosudni sustav i Državno odvjetništvo, a i sami prekršajni i kazneni sudovi čini mi se provode jednu blagu politiku kažnjavanja primarnih počinitelja kada se radi o nasilju', zaključila je Ljubičić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo