'Kresanje' birokracije košta novih 14 milijuna!?

2.2.2011.
10:39
VOYO logo

Vladino pompozno najavljivano rezanje goleme birokracije provedeno je tako da su se neki troškovi čak dodatno napumpali. I to uvođenjem novog parafiskalnog nameta. Putem poljoprivrednog doprinosa, koji će iznositi 0,5 posto svakog dodijeljenog poljoprivrednog poticaja, Hrvatska poljoprivredna komora planira utržiti oko 14 milijuna kuna godišnje.

Vladina računica uštede je sljedeća: do sada se trošilo 40,000.000 kuna koje država daje za savjetodavnu službu (pri čemu na plaće oko 250 djelatnika odlazi 31,165.000 kuna, tj. oko 120.000 kuna "po glavi"). Kad zaživi ubiranje planiranog doprinosa poljoprivrednika, na raspolaganju će biti još dodatnih 14 milijuna kuna kojima će se 'pokrivati' plaće za predsjednika Komore, Nadzornog i Upravnog odbora, intelektualne usluge, putovanja, medijska promocija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve se to odigralo nakon spajanja HZPSS-a i HPK. Godišnji proračun Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) kretao se između 40 i 45 milijuna kuna. Zavod se sastojao od oko 127 ureda, imali su oko 20 službenih vozila i oko 246 zaposlenika, od kojih je čak oko 95 posto imalo minimalno završeni fakultet, ako ne i magisterij ili doktorat. Preuzima ih HPK, koji se do tada sastojao od jednog volontera Darka Grivičića, jednog zaposlenika Damjana Bogdanovića i jedne tajnice.

Prije zatvaranja Zavoda, kažu nam u HPK, Komora je kao samostalna institucija imala proračun od 415.000 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Danas nakon spajanja s HZPSS-om HPK ima predviđeni proračun iz komorskog dijela 14 milijuna kuna, a za rad Javne savjetodavne službe predviđeno je iz proračuna 40 milijuna kuna", navodi nam u odgovoru na upit spomenuti Bogdanović. Zbog toga je, tvrdi on, državni proračun uštedio 1,5 milijuna kuna nakon zatvaranja Zavoda.

Financijski plan za 2011. godinu potpisao je šef Komore Grivičić, u ime kojega je Bogdanović, upitan je li točno da je odlučio prestati s volonterskim radom i odredio si plaću od 210.000 kuna godišnje, odgovorio: "Nije istina. On je volonter." U nekoliko telefonskih razgovora koje smo zaprimili iz Komore zbog našeg upita, u jednom nam je neslužbeno rečeno da nije točno da se radi o 210.000, nego o "tri puta manjem iznosu", no dokument s Grivičićevim potpisom to demantira. Evo kako nam sam to objašnjava.

"Ne, ne, ne. To nije predviđeno za moju plaću, nego za ured predsjednika. Ja sam volonter i neću se nigdje zaposliti", kaže nam Grivičić. S obzirom da je on predsjednik za čiji se ured izdvaja taj novac, upitali smo ga za dodatno pojašnjenje.

"Da, ja jesam predsjednik, ali taj novac ne mora biti potrošen. Bitno je samo da se ne probiju proračunske stavke. U svakom proračunu imate te stavke ki bi da bi (?!), pa bio on proračun općine, grada ili države. Ovakav izračun napravljen je na osnovi državnog proračuna koji je donijela Vlada. Prema njemu će se za namjene direktnog ulaganja u poljoprivredu uložiti oko 2,8 milijardi kuna, i onda je 0,5 posto od tog iznosa komorski doprinos od 14 milijuna, ukoliko se te stavke ne budu mijenjale zbog krize. Dakle, svaki poljoprivrednik koji dobije 100.000 kuna poticaja, dat će 500 kuna komori, što nije puno ako to usporedite s doprinosima za Hrvatsku gospodarsku komoru", kaže Grivičić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novac im treba da bi zaposlili još ljudi, iako se novi kadrovi u Financijskom planu ne spominju.

"Slovenija je triput manja od Hrvatske, a ima 334 zaposlena u poljoprivrednoj komori. Mi imamo 150 ljudi koji su uglavnom agronomi. Trebaju nam pravnici i ekonomi. Ako ne bude bilo nikoga da piše programe za povlačenje novca iz europskih fondova, kako će poljoprivrednici doći do tog novca?", pita Grivičić. Dodaje da su u siječnju od doprinosa zaradili oko 168 tisuća kuna, te da će do kraja godine, ako se ova dinamika nastavi, utržiti oko dva milijuna kuna kojim će moći plaćati savjetodavce.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na jedno putovanje idu već sutra, i to u Bruxelles – na predavanje o povlačenju novca iz fondova europskih savjetodavnih službi i komora.

Zanimljivo je koliko je hrvatskim vlastima teško zaustaviti zapošljavanje koje plaća državni proračun, izravno ili neizravno, pa čak niti da taj problem riješe preraspodjelom kadrova unutar državne uprave. Objašnjenja da se u ovom slučaju ne radi o trošenju novca poreznih obveznika nego obveznog doprinosa poljoprivrednika, u ovakvim slučajevima zvuče kao objašnjenje bivšeg premijera Ive Sanadera kako porezni obveznici neće platiti izgradnju Pelješkog mosta, nego će se on financirati iz (obveznih) trošarina na gorivo.

Ovakvu razliku u troškovima prije i poslije spajanja HZPSS-a i HPK nisu htjeli objasniti u Ministarstvu uprave koje je rukovodilo Vladinim navodnim kresanjem birokracije.

"Za provedbu mjera reorganizacije zadužena su resorna ministarstva, a za financijsku procjenu ušteda u odnosu na planirana proračunska sredstava zaduženo je Ministarstvo financija u suradnji s resornim ministarstvima. U slučaju spajanja HZPSS i HPK za provedbu mjere reorganizacije zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje je pripremilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori", navodi nam Ministarstvo uprave, dodajući kako ono "s obzirom na navedeno, ne raspolaže s traženim podacima i nije u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija ignoriraju naše upite o ovim "uštedama".

Vezani članci:

arti-201005170449006 arti-201012070194006 arti-201005240603006 arti-201011250922006 arti-201007230403006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo