Svi hrvatski poslodavci u ugroženim sektorima mogu se od srijede 16. rujna pa do 15. listopada prijaviti za produljenje subvencije plaća radnicima. Riječ je o mjeri produženoj do kraja godine, baš kao i mjera skraćenog radnog vremena.
Tako će Vlada pomoći gospodarstvu, ali ne i građanima koji su pritisnuti ovrhama i kreditima jer direktne pomoći države za njih nema. Zato se u Vladi nadaju da će banke ipak same izaći građanima u susret. Za razliku od građana, najugroženiji poslodavci mogu odahnuti do kraja godine, izvještava RTL. Subvencije plaća dobivat će tvrtke koje zbog pandemije koronavirusa imaju bitak veći od 60 posto.
"Želimo omogućiti da očekivanja naših poslodavaca, da očekivanja naših zaposlenika i radnika uskladimo sa stvarnim stanjem i pružimo im podršku u jednom relativno dugom za ovakvu situaciju razdoblju", kazao je ministar Josip Aladrović.
Oporba želi da Vlada u vezi otplate kredita i ovrha
Kako prenosi RTL, za iznos od 4.000 kuna po radniku od četvrtka se mogu prijaviti i oni koji zbog odluka Stožera moraju prestati raditi.
Iz Vlade se hvale da su pravovremenim i konkretnim mjerama broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu smanjili za 14.000. Ipak, oporba traži reakciju Vlade i kad su po srijedi otplate kredita i ovrhe, a poduzetnici traže i moratorij na leasinge.
Peđa Grbin iz SDP-a pitao je hoće li Vlada napokon predložiti zakon kojim će taj moratorij na kredite za banke postati obvezan. Predsjednik udruge Glas poduzetnika, Hrvoje Bujas, kaže da je jedno od jednostavnijih rješenja moratorij na jednu godinu s minimalnom kamatom. "Tu govorimo o kamati 4, 5 posto", naveo je Bujas.
Marić: 'Ne možemo razmišljati samo o pravima dužnika'
Iz Vlade pak odgovaraju da se u odnose između pravnih subjekata ne mogu petljati. Ministar financija Zdravko Marić govori da ono što se može čuti od oporbe "nije baš tako".
"Najlakše je reć s druge strane Markovog trga propišite zakonom i idemo se maksimalno baciti u intervencionizam. Nije to baš tako jednostavno. Moramo opet razmišljati i govoriti ne samo o pravima dužnika, nego i o pravima vjerovnika", ističe ministar Marić.
Zbog toga se u Vladi nadaju da će i banke i leasing kuće slijediti Vladin primjer pa same odlučiti da odgode naplate dugovanja jer im u interesu ne bi trebala biti zapljena imovine dužnika. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kaže "da smo takvu situaciju imali 2009. tijekom zadnje velike krize i da to nije ni do čega dovelo". "Dakle, to sigurno nije rješenje", jasan je Ćorić.
Investicije ne idu samo ugroženima
Međutim, investicije ne idu samo ugroženima jer će se kroz nacionalni plan oporavka u iduće tri godine plasirati oko 9,3 milijarde eura investicija. Prvi nacrt plana trebao bi biti gotov u listopadu, no Europska komisija sredstva uvjetuje reformama.
"Pozivi za izgradnju kapaciteta, jačanje likvidnosti poduzetnika, opremanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta i to za sve djelatnosti gospodarstva. Kojom prvom reformom to pravdamo? To pravdamo upravo onim reformama kojim smo i rekli da ćemo poticati razvoj gospodarstva, jačanje gospodarstva, administrativno rasterećenje, fiskalnih i parafiskalnih nameta", kaže za RTL Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova.
Ono što je premijer Andrej Plenković potvrdio jest da se nameti čije ukidanje poduzetnici najglasnije zazivaju, kao što su članarine u gospodarskoj te obrtničkoj komori i u turističkoj zajednici neće ukidati.
