S novim Zakonom o zaštiti životinja, između ostalih, nastupila je na snagu i obaveza izvršenja kontrole mikročipiranja pasa, odnosno sve lokalne zajednice dužne su do 30. lipnja 2018. godine osigurati nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja pasa.
Udruga Prijatelji životinja obavijestila je sve gradove i općine o ovoj novosti u Zakonu te apelira na njih da u proračunu za sljedeću godinu osiguraju sredstva za kontrolu mikročipiranja i donesu pravovremeni plan za njezinu provedbu.
Iz udruge Prijatelji životinja podsjećaju kako je zakonska obveza mikročipiranja za vlasnike pasa na snazi još od 2004. godine, no procjenjuju da oko 30 posto pasa još uvijek nije mikročipirano.
"Nužno je tome stati na kraj ne samo radi zaštite životinja i ljudi nego i radi značajnog smanjivanja sredstava koje lokalne zajednice moraju izdvajati za zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje pasa zbog onih koji su napustili pse.", kažu iz udruge.
Napominju kako su građani dužni komunalnom redaru dokazati da su ispoštovali svoje zakonske obveze i mikročipirali psa, a komunalni redar može provjeriti očitanjem mikročipa vjerodostojnost navedenog u dokumentima.
Mikročip sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji otkriva podatke o skrbniku (adresa, broj telefona, OIB i sl.), kao i osnovne informacije o životinji te podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju i sl. U slučaju da netko napusti ili izgubi psa, skloništa i veterinarske ambulante mogu očitanjem podataka na mikročipu saznati tko mu je skrbnik. To je posebno korisno u skloništima za napuštene životinje jer omogućava da se mikročipirani psi odmah vrate skrbnicima.
Veće sredine već su krenule i u "brze akcijske kontrole", koje redovito rezultiraju time da mnogi građani odluče izvršiti svoju obveze pa veterinari nakon svake takve akcije bilježe značajan porast mikročipiranja pasa. Mikročipiranje stoji 90 kuna, a kazna za nemikročipiranje i do 6000 kuna.
