APN je najavio novi krug prijava za subvencioniranje stambenih kredita. Ministarstvo prostornog uređenja trebalo bi 3. ožujka objaviti popis odabranih banaka dok bi 8. ožujka oglas za subvencioniranje stambenih kredita trebao biti objavljen u Narodnim novinama.
Nakon toga, od 20. ožujka građani će moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite odnosno, banke će od toga dana u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u. Javni poziv za građane bit će otvoren oko mjesec dana, odnosno do utroška osiguranih državnih sredstava.
Subvencioniranjem stambenih kredita država pomaže pri otplati dijela stambenog kredita kod kupnje stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od najmanje pet godina. Iako je cilj mjere poticanje demografske obnove društva, urbana regeneracija naselja te smanjenje broja odlazaka mladih obitelji iz Hrvatske uz mogućnost rješavanja stambenog pitanja po znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih, kritike na APN su već dobro poznate.
Nije sve tako ružičasto
"Mjera je dostupna samo kreditno sposobnim građanima", podsjeća Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore (HGK). "Vidjeli smo da APN koriste oni kupci koji su već imali namjeru kupiti nekretninu i mogu si je priuštiti, umjesto da 'pokrene' druge kategorije kupaca", dodaje.
Iako se subvencionira iznos cijene nekretnine do 1500 eura po metru kvadratnom, ili ukupno 100.000 eura, pokazalo se da subvencije koriste platežno i kreditno sposobni kupci i za kupnju puno skupljih nekretnina te da ročnost mjere povećava potražnju u kraćem periodu.
"To izaziva porast cijena nekretnina, koje ostanu na visokoj razini. Stručne analize potvrđuju da je APN izazvao porast cijena nekretnina, što ih dugoročno čini još manje priuštivima", kaže Mihaljinec Knežević.
Rekordan interes prošle godine
Međutim, na pitanje, jesu li točne informacije da je ovogodišnji krug subvencija ujedno i posljednji, iz APN-a su nam samo odgovorili da je provođenje mjere planirano do kraja ove godine te da će prijave za kredite uz državnu subvenciju korisnici ove godine također podnositi kreditnoj instituciji koja će s APN-om sklopiti Ugovor o davanju subvencioniranih kredita.
Dodaju kako je država za ovu godinu osigurala oko 9,3 milijuna eura za subvencije, što odgovara broju od oko 5.800 zahtjeva. Mjeru mogu koristiti svi hrvatski građani mlađi od 45 godina, koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a ispunjavaju uvjete banke za dobivanje stambenog kredita. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje ili gradi, a kreće se od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
U APN-u nam kažu kako je od svog početka 2017. do sada provedeno sedam natječaja i pritom odobreno gotovo 27.700 subvencija. Prijave za posljednji poziv prikupljale su se do 22. travnja prošle godine, kada je zabilježen i rekordan broj zahtjeva - njih čak 5870, od čega je odobreno njih 5675 (ukupno 8.974.864,82 eura ili 67.621.118,95 kuna).
Rezultati mjere u posljednjih šest godina
A kada bismo mane ostavili po strani, u posljednjih šest godina mjera je donijela sljedeće:
- odobreno je gotovo 27.500 subvencioniranih stambenih kredita
- gotovo 40 posto korisnika kredita mlađe je od 30 godina
- za ukupno više od 7.200 rođene djece u razdoblju subvencioniranja kredita, samo u 2022. godini APN je zaprimo i obradio više od 2.500 zahtjeva za dodatno subvencioniranje radi rođenja djeteta za korisnike kredita koji prema Zakonu ostvaruju pravo na dodatno subvencioniranje radi rođenja ili posvojenja djeteta u trajanju od dodatne 2 godine po djetetu
- osim Grada Zagreba (7.789 odobrenih subvencija; 1.932 dodatnih subvencija radi rođenja djeteta), najviše odobrenih subvencija je u Osječko baranjskoj županiji (2.475 odobrenih subvencija; 800 dodatnih subvencija radi rođenja djeteta)
Nadalje:
- prosječan iznos subvencioniranog stambenog kredita iznosio je 78.000 eura
- rok otplate korisnika koji traže kredite bio je 22 godine
- efektivna kamatna stopa (EKS) iznosila je prosječno 2,08 posto, a nominalna (NKS) 1,97 posto godišnje
- prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita bila je 33 godine
- iznos prosječnog mjesečnog anuiteta subvencioniranog kredita koji korisnici otplaćuju iznosio je oko 393 eura odnosno, 2.961 kunu
- mjesečna subvencija iznosi oko 134 eura odnosno, 1.010 kuna u periodu subvencioniranja
U zadnja dva mjeseca pad broja transakcija
Međutim, čak i ako ove godine interes za subvencijom obori rekord, postavlja se pitanje kakva je ponuda? Iz HKG napominju da u posljednjem kvartalu prošle godine te u siječnju ove godine bilježe pad broja transakcija čak i u najaktivnijim regijama i segmentima tržišta.
"Vjerujemo da se fond kupaca koji su spremni plaćati nerealno visoke cijene, pogotovo u segmentu starogradnje, 'potrošio'. Kretanje cijena i broj transakcija ovisit će o nizu makroekonomskih faktora u Hrvatskoj i na našim emitivnim tržištima", kaže nam Mihaljinac Knežević dodajući da na našem tržištu zadnjih par godina nedostaje novogradnje srednje kvalitete po prosječnim cijenama, a i luksuznih se nekretnina gradi premalo da bi bila zadovoljena potražnja kupaca visoke platežne moći. Fond starogradnje je često 'substandardan i zapušten', a 'nesređeni papiri' problem su koji se 'vuče' već godinama.
A što je s mjerama priuštivog stanovanja?
I dok se APN može pohvaliti kakvim-takvim uspjesima, nije to ni približno mjerama 'priuštivog stanovanja' na koje, u razgovorima za Net.hr, često upozorava profesor Gojko Bežovan koji kaže da Hrvatska nikada nije donijela strategiju stanovanja i socijalne politike, u najmanju ruku kao da nam ne trebaju socijalni stanovi ili mjere poput subvencioniranja troška podstanarima.
Mihaljinac Knežević ističe primjer Beča u kojem postoji niz modela koji stanovanje čine dostupnijim raznim grupama društva, a ne samo socijalno ugroženima.
"Priuštivo stanovanje je globalno sve veći problem. Uglavnom se radi o programima kroz koje država ili jedinice lokalne samouprave, bilo samostalno, bilo kroz javno-privatna partnerstva, plasiraju na tržište priuštive stanove za najam. Svakako su sve te mjere fokusirane ne samo na kreditno sposobne, kao što je slučaj s APN-om, nego na sve građane koji si ne mogu priuštiti kupnju ili najam po tržišnim cijenama", kaže Mihaljinac Knežević te navodi primjer podstanara koji sve teže pronalaze stanove za dugoročni najam, primarno radi fokusa na turizam.
"Kroz kratkoročni najam vlasnici ne samo da ostvaruju veće prihode, nego su i vrlo nisko oporezovani. U Hrvatskoj se kroz nevjerojatno niske paušalne poreze u segmentu turizma stimulira vlasnike da se bave upravo takvim najmom", upozorava.
Ako ovo i jest posljednji krug APN-a, to ne znači da tema priuštivog stanovanja može biti zatvorena. Zbog sve slabije (ili lošije) ponude, sve većih cijena i pritisaka turizma, država i jedinice lokalne samouprave morat će pod hitno početi donositi mjere koje pomažu formiranju sustavne i dugoročne stambene politike. Razmišlja li Ministarstvo graditeljstva uopće o takvim mjerama? Upit smo poslali, odgovor objavljujemo - čim pristigne.
