Ministarstvo rada i mirovinskog sustava danas počinje kampanju protiv rada na crno, u koju je uloženo milijun eura, sve s ciljem da se što veći dio sive ekonomije prebaci u legalan i prijavljeni rad.
Pet oblika neprijavljenog rada u Hrvatskoj
Najavio je to ministar rada Marko Pavić u HRT-ovoj emisiji 'U mreži prvog' i dodao da će u sljedeća dva tjedna biti plasirani i TV i radijski spotovi i letci kako bi se skrenula pozornost svima o štetnosti rada na crno. Pet je oblika neprijavljenog rada koji se najčešće pojavljuju u Hrvatskoj, a to su onaj da se radnik uopće ne prijavi, zatim da ga se prijavi na pola radnog vremena, dok on radi puno radno vrijeme, tu je i prijava na puno radno vrijeme ali uz minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada. Prema anketi provedenoj na početku ovog projekta, pokazalo se da čak 56 posto radnika poznaje nekoga tko radi na crno, bez prijave.
Hrvatska iznad prosjeka EU u sivoj ekonomiji
Ipak, točne podatke o broju radnika koji rade na crno teško je reći. Inspektorat rada je utvrdio da je u posljednje tri godine broj radnika koji rade na crno nešto smanjen, iako je i dalje velik: oko 100-1200 radnika, dok je od 2011. do 2013. iznosio 1709 radnika, rekao je za HRT ravnatelj Inspektorata rada Ilija Tadić. Iako je najviše neprijavljenih radnika u sektoru građevinarstva i u uslužnim djelatnostima, niti jedna djelatnost nije imuna na takvu pojavu. Neprijavljeni rad je jedan od najtežih prekršaja, dodaje Tadić i pojašnjava da je za poslodavce koji ne prijave svoje radnike predviđena kazna od 60.000 do 100.000 kuna, a osim kazne, inspektor rada može i zabraniti obavljanje djelatnosti u slučaju kada tijekom nadzora zateknu neprijavljenog radnika ili stranca koji radi protiv odredbi zakona o strancima.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije rekao je da se udio sive ekonomije početkom 2000. smanjio na oko 10 posto, a iako je Hrvatska iznad prosjeka Europske unije kada je o tome riječ, od nas su ipak gore Italija i Španjolska.
