Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač gostujući u RTL Direktu komentirao je ulogu Hrvatske u trenutnom pokušaju Europske unije da riješi izbjegličku krizu, a osvrnuo se i na kritike koje dolaze iz Srbije.
"Mi ne želimo polemizirati s kolegama iz Srbije jer su oni u predizbornoj kampanji. Mi smo susjedna zemlja i članica Europske unije. Imamo pravo i bdijeti nad pristupnim pregovorima. To je naša obaveza. Mi želimo da Srbija ispuni svoje obaveze. To znači konkretno da Srbija ne može biti nadležna za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. To ne dolazi u obzir. Morat će promijeniti svoje zakonodavstvo. Očekujemo da implementira međudržavni sporazum o zaštiti manjima i da se ozakoni zastupljenost hrvatske nacionalne manjine u Narodnoj skupštini. Uvjeren sam da će kolege u Srbiji to ispuniti", kazao je.
Komentirajući izjavu premijera Srbije Aleksandra Vučića kako je 'Oluja najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata', Kovač je odgovorio: "On je neki dan rekao, nakon presude Šešelju, da je politika Velike Srbije politika prošlosti i nije politika budućnosti. Vrlo je bitno da se krenu suočavati s prošlosti. Pretpostavljam da će Srbija tim putem krenuti. Tako ćemo imati zdravu bazu za korektne, susjedske odnose, što je u interesu naše zemlje. Osobno želim da postignemo odnos kakvog imaju Francuska i Njemačka".
Govoreći o konferenciji u Berlinu, s koje se upravo vratio, istaknuo je kako su europski čelnici razgovarali o zadržavanju vjerodostojnost Europske unije.
"To ćemo napraviti da efikasno i zajednički štitimo naše vanjske granice", izjavio je.
Kovač je otkrio kako će Hrvatska iz Turske primiti manje od 500 izbjeglica u sklopu dogovora između Europske unije i Turske koji je stupio na snagu u ponedjeljak.
Turska se dogovorila s EU-om da preuzme sve migrante i izbjeglice koji preko Egejskog mora ilegalno dođu na grčke otoke, a u zamjenu će za svakog primljenog migranta jedan iz Turske biti primljen u EU.
"Obvezali smo se primiti iz Turske manje od 500 izbjeglica. Tu ćemo svoju obavezu ispuniti", dodao je šef hrvatske diplomacije i ocijenio da uspjeh dogovora ovisi o tome hoće li druge članice Unije realizirati svoje obveze.
Hrvatska bi trebala primiti ukupno 1.600 izbjeglica iz dva programa - premještanja iz jedne članice EU-a u drugu i programa preseljenja iz trećih zemalja (Turske, Jordana) u EU.
Nekoliko članica EU-a već je počelo s prihvatom u skladu s dogovorom EU-Turska. U Njemačku je poslano 78 Sirijaca, jedanaest u Finsku, a prva skupina u kojoj se nalazi 31 Sirijac stigla je u utorak u Nizozemsku.
Kovač je istaknuo da se zahvaljujući zatvaranju tzv. balkanske rute znatno smanjio dolazak izbjeglica u Hrvatsku i da ih je u izbjegličkom centru u Slavonskom Brodu trenutno manje od 200.
Odbacio je nagađanja da su zemlje na ruti to učinile na nagovor Njemačke, u koju je prošle godine stiglo više od milijun migranata i izbjeglica, najviše od svih članica EU-a.
"To je naša inicijativa. Mi smo dovoljno zreli i u tome smo se našli s našim kolegama iz Austrije, Slovenije, Srbije i Makedonije", ustvrdio je Kovač.
"Tom smo koordinacijom uspjeli smanjiti broj izbjeglica i time pomogli Europskoj uniji, posebno Njemačkoj", dodao je.
