O okolnostima, ali i nepoznatim detaljima dovršetka pristupnih pregovora, Kosor je govorila u intervjuu Novom listu kazavši kako se radilo o ostvarenju glavnog strateškog cilja Hrvatske.
"Da nismo uspjeli, danas bi čekali sa Srbijom"
"Otvaranje tržišta od 500 milijuna ljudi činilo mi se jednim od najvažnijih ciljeva ulaska u EU i novom prilikom za gospodarstvenike, što se i ostvaruje. Poduzetnici s kojima danas razgovaram ističu upravo tu činjenicu, kao i činjenicu da smo u vrijeme pregovora otvorili snažnu borbu protiv korupcije. Borba protiv korupcije i osnaživanje pravne države i vladavine prava, naime, stupovi su i jačanja gospodarstva. Iz današnje perspektive sa sigurnošću mogu reći da bismo, da tada nismo uspjeli završiti pregovore i ući u EU, dospjeli na sporedni kolosijek, u čekaonicu sa Srbijom koja je tada bila jako, jako daleko od EU", kazala je bivša premiejrka i bivša predsjednica HDZ-a.
Otkrila je kako je ta 2011. godina bila prilično dramatična jer su neki u EU bili protivi ulaska Hrvatske, a neki u Hrvatskoj nastojali da se pregovori ne završe.
"Da sam poslušala Josipovića, još ne bi bili u Uniji"
"Ta 2011. godina bila je dramatična. Počeli su tzv. Facebook prosvjedi, a upravo u ovo vrijeme 2011. godine predsjednik Josipović sazvao je konzultacije s ciljem raspisivanja prijevremenih izbora. To je, jasno, tražila i opozicija. Bio je to golemi pritisak, prije svega na mene, na trenutke nepodnošljiv. Predsjednik Josipović je uvjeravao da je politička situacija nestabilna i da je raspisivanje izbora najbolje što vlada može učiniti za Hrvatsku. Da sam u tom trenutku predložila raspisivanje izbora, Hrvatska danas ne bi bila članica EU i danas ne bismo bilježili pristojan gospodarski rast", kazala je.
No, to se nije dogodilo zahvaljujući, kako kaže, Miloradu Pupovcu koji je odbio poziv tadašnjeg šefa oporbe Mialnovića da napusti vladajuću koaliciju.
Pupovac među najzaslužnijima za ulazak u EU
"Malo je bilo političara koji su vjerovali u dovršetak pregovora i ulazak u EU. Sjetimo se, HSLS na čelu s Darinkom Kosorom napustio je vladajuću koaliciju, baš kao i HSU. Ostala je krhka većina u potpori Vladi i reformama, ali je Friščićev HSS i dalje bio pouzdan partner. Međutim, projekt nastavka pregovora s EU, zbog osjetljive većine ovisio je i o zastupnicima manjina koji su pak gledali što će napraviti Milorad Pupovac. S njim sam razgovarala nekoliko puta, rekla mu da je nemoguće raditi tako težak posao i neprekidno gledati iza leđa i da on i njegove kolege imaju povijesnu priliku podržati Vladu koja će završiti pregovore. Pružili smo si ruke i Milorad Pupovac je održao riječ", otkrila je Kosor dodavši kako je povijesna činjenica da je on (Pupovac) jedan od najzaslužnijih što je Hrvatska danas članica EU.
"Barroso mi je rekao da ne inzistiram na završetku pregovora"
Prisjetila se i kako joj tadašnji šef Europske komisije Jose Manuel Barroso nije želio dati okvirni datum završetka pregovora rekavši da je situacija složena i teška i da je teško moguće da Hrvatska završi pregovore.
"Rekao mi je da je i za mene bolje ako previše javno ne inzistiram na završetku pregovora. Bila sam svjesna da u Bruxellesu nitko nije previše oduševljen proširenjem, među ostalim i zbog loših iskustava s prošlim proširenjem, kao i zbog ekonomske krize. Barrosu sam odgovorila da ćemo pregovore završiti 2011. i da ćemo dodatno pojačati rad svim raspoloživim snagama. Poslije sam čula da je na jednom od kasnijih sastanaka tijekom tog posjeta kazao da sam neviđeno uporna i da mi treba pomoći. To se sve događalo u travnju, a u lipnju sam pozvana u Bruxelles gdje je svečano objavljeno da je Hrvatska završila pregovore", kazaa je Kosor dodavši da je i neke njeine tada najbliže suradnike u HDZ-u obuzelo malodušje.
"Karamarku ulazak u EU nije bio osobito važan"
Za svog nasljedniak na čelu stranke, Tomsilava Karamarka, koji ju je kasnije i isključio iz HDZ-a, Kosor kaže kako joj se "uvijek činilo da njemu entuzijazam oko ulaska u EU nije bio osobito važan".
"Znam da su ga u vrijeme kad je počeo postupak mog izbacivanja iz HDZ-a zvali iz Europske pučke stranke i pokušavali uvjeriti da to ne čini. Nije ga ništa impresioniralo pa ni to što sam potpisala Pristupni ugovor za EU. No, ni među tzv. europejcima u stranci nije bilo ni jednog gromkog glasa protiv tog i takvog izbacivanja", ističe Kosor.
Arbitražni sporazum sa Slovenijom bio je, kaže ona, jedino moguće rješenje za deblokadu pregovora.
Nema truda na učvršćivanju europskih vrijednosti
"Barosso mi je u Bruxellesu na prvom sastanku jasno rekao da ćemo nastaviti pregovore ako riješimo problem sa Slovenijom koja nam je blokirala 14 od 35 poglavlja. A kako smo mogli riješiti problem sa susjednom državom bez dogovora? Morali smo tražiti izlaz i rješenje, kako su nam i svi dobronamjernici savjetovali. I papa Benedikt XVI pohvalio je u siječnju 2010. Hrvatsku i Sloveniju zbog postignutog sporazuma", rekla je Kosor dodavši da su kasnije predstavnici Slovenije svojim skandaloznim ponašanjem uništili duh i smisao Arbitražnog sporazuma zbog čega je Hrvatska nepovratno izašla iz te arbitraže.
Osvrćući se na današnju Hrvatsku kao članicu EU, Kosor smatra da nakon ulaska nije više bilo osobitog truda na učvršćivanju i promociji europskih vrijednosti.
"Počelo se o antifašizmu govoriti kao o floskuli, a nezadovoljnicima poručivati da mogu otići ako im tu nešto nedostaje. Da je tijekom pregovora za EU u Jasenovcu osvanula ploča s ustaškim pozdravom i da smo osnovali tek povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, ne bismo zatvorili poglavlje 23", zaključila je Kosor.
