Premda neke epidemije ne pamtimo, one u Hrvatskoj nisu novost. Tako je 1972. godine Jugoslaviju poharala epidemija velikih boginja zbog koje je turizam osjetno pao i za oboljele je bila potrebna karantena. No, još jedna epidemija je nastupila u Hrvatskoj i to u 18. stoljeću.
Riječ je o Srijemskoj kugi, a priču o njoj, koju prenosi portal SiB.hr, napisao je povjesničar Mihael Sučić. Riječ je o serijalu članaka o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku posljedicu - ljudi su našli rješenje za sve epidemije i to u skladu s mogućnostima.
U 18. stoljeću u Osijeku su bile karantene u trajanju od 40 dana
Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema (područje Vukovara) tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša.
Postoje teze da je bilo zaraženo između 20 i 25 posto stanovništva na prostoru gdje se proširila kuga, prenosi SiB.hr Sučićeve zapise. Karantene su trajale 40 dana. Na temelju zapisa ljetopisaca iz Osijeka možemo primijetiti da su ljudi iz zaraženih područja dolazili u osječku Tvrđu nakon čega su ih naoružane snage slale u navedene karantene.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.