Kriza uzrokovana pandemijom koronavirus promijenila je navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine, istaknuto je na konferenciji "MAGROS 2020. Povratak u budućnost – Nova maloprodajna revolucija'' u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i časopisa Suvremena trgovina.
{"RELATED":/3898680}
''Još početkom godine očekivali smo nastavak rasta trgovine i
ukupnog gospodarstva, na krilima rekordne 2019. godine kada je
nakon 11 godina dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz
2008. godine. No, pandemija je dovela do tektonskih poremećaja na
svjetskom nivou. Taj pad osjetio se i u potrošnji, promijenjenim
navikama potrošača pa je u ožujku zabilježen pad
prometa u trgovini, nakon 5,5 godina gotovo kontinuiranog rasta.
Podaci DZS-a pokazuju da u prvih osam mjesec bilježi pad od 6,9
posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, istaknuo
je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za
trgovinu i financije.
Oporavak slijedi u idućoj godini i pred trgovinom je nastavak
procesa digitalizacije i prilagodbe na nove uvjete poslovanja,
istaknuo je i naglasio da u Hrvatskoj desetak najjačih trgovaca
drži oko 80 posto tržišta koje je vrlo konkurentno, čemu svjedoči
i dolazak Eurospina u jeku pandemije: ''Unatoč tome, ne očekujemo
značajnija preslagivanja na tržištu''.
Onlina trgovina, koja je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine rasla 13,9 posto, kontinuirano raste, kazala je Tomislava Ravlić, voditeljica Odjela trgovine u Sektoru za trgovinu i financije HGK: ''Tom trendu je svakako pridonijela pandemija koja je ograničila fizičku trgovinu. Potrošačke navike se mijenjaju i sve više ljudi zbog situacije s koronavirusom pribjegava online kupovini. Najviše se putem online kanala kupuje oprema za kućanstvo, informatička oprema, odjeća i obuća, a zabilježen je i rast prodaje hrane''.
Direktor i glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić kazao je da Europsko regionalno izvješće o e-trgovini za 2020. pokazuje da je Zapadna Europa i dalje najrazvijenije tržište e-trgovine u Europi sa 70 posto tržišnog udjela u ukupnom B2C internetskom prometu i najvećim brojem e-kupaca (83 posto), a slijedi južna Europa s 15 posto tržišnog udjela ukupnog B2C internetskog prometa.
''Rast prodaje e-trgovine dosegao je 636 milijardi eura u 2019. što je 14,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prognozira se da će europski promet e-trgovine narasti na oko 12,7 posto i doseći 717 milijardi eura u 2020. godini'', istaknuo je Sertić.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog
razvoja Nataša Mikuš Žigman poručila
je da je trgovina iznimno važna za hrvatsko gospodarstvo i to
potkrijepila brojkama: ''Udio distributivne trgovine u BDP-u je
10 posto, u tom sektoru radi 18 posto svih poslovnih subjekata
koji zapošljavaju 204.000 ljudi, odnosno 15 posto ukupnog broja
radnika''.
Tijekom pandemije promet je rastao online trgovinama, a
najviše su se kupovali proizvodi za kućanstvo i tehnologija. ''To
sve pokazuje da dolazi do digitalne transformacije koju je
situacija s koronom samo ubrzala. No, ne treba zanemariti ni
klasičnu trgovinu koja je ključan element za rast gospodarstva,
naročito za potrošače koji još uvijek preferiraju tradicionalan
način trgovine, koji potiče ljudski kontakt“, poručila je Mikuš
Žigman.
Thomas Sichla, predsjednik Njemačko-hrvatske
industrijske i trgovinske komore poručio je kako bi maloprodajna
revolucija mogla biti pozitivna revolucija: ''Poduzetnički duh i
inovativnost pokazao se ključnim za nadvladavanje problema, to je
put kojim trebamo nastaviti i dalje''.
Novi izazovi mogu biti i prilike, kazao je direktor ureda Zaklade
Konrad Adenauer u Hrvatskoj Holger
Haibach pojasnivši to na primjeru djelovanja
njegovog zagrebačkog ureda u doba korona i potresa: ''Kriza je
pravo vrijeme da pogledamo u budućnost. U Njemačkoj je prije par
godina bila podjela između online trgovine i malih
lokalnih trgovina, no s vremenom se sve više malih trgovaca
preselilo online i to se pokazalo jako uspješnim
potezom. Dobra stvar je što nas je sve ovo natjeralo da
razmišljamo i poslujemo drugačije''.