Stanovnici Hrvatske u 2022. godini rasprodali su 646 kilogama zlata za 252 milijuna kuna, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da inflacija i rat u Ukrajini tjeraju ljude slabijeg imovinskog statusa na prodaju obiteljskih dragocjenosti, dok istodobno, bogatiji dio stanovništva kupuje investicijsko zlato.
Mislilo se da je sva hrvatska "sentimentalna" zlatnina prodana na vrhuncu ekonomske krize 2012. kada je, u prvom redu u Austriju i Italiju, izvezeno oko 6,4 tone za 179,7 milijuna eura ili 1,37 milijardi kuna (od 2011. do 2014. za čak 3,4 mlrd. kuna), no da se tom "valutom za crne dane" ponovno itekako dobro trguje, govore i neslužbene brojke DZS-a kako smo u samo prva tri mjeseca ove godine izvezli 646 kilograma nemonetarnih "otpadaka" i lom-zlata, šipki, žica, ploča, limova, zlata u obliku praha i presvučenog platinom… u vrijednosti od 33,1 milijuna eura ili 251,6 milijuna kuna.
To je tek nešto manje nego u cijeloj pretpandemijskoj 2019. kad je izvezena gotovo tona zlata za 40 milijuna eura, a nakon što su krenuli strah i neizvjesnost zbog koronakrize preklani je u otkupnim stanicama zlatarskih kuća završilo 1,43 tone u vrijednosti od 68 milijuna eura, lani više nego dvostruko – 3,42 tone za 85,7 milijuna eura ili 651 milijun kuna.
Topi li se s lom-zlatom hrvatskih građana i novac iz čarapa i madraca, oko 25 milijardi kuna čiste ušteđevine koja nije povjerena bankama, znat će se do kraja ove godine kad ugledaju svjetlo dana zbog automatske konverzije u euro. No, dok se siromašniji teško opraštaju od zlatnih križića, pločica i drugih privjesaka, prstenja, lančića, pa i obiteljskih zlatnika s obzirom na sve veće troškove života i sve veću zaduženost – boljestojeći, osim u nekretnine, sve više ulažu u investicijsko zlato.
Otkupna cijena grama lom-zlata kreće se, naime, od stotinjak kuna do gotovo 500 kuna kad je riječ o pločici investicijskog zlata, koja ima udio zlata od 99,99 posto, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.